struka(e):

razum, filozofijski pojam koji označuje sveukupnost logičko-spoznajnih funkcija koje se obavljaju na temelju osjetilno zamijećene zbiljnosti. Hrvatskoj riječi razum odgovaraju u grčkoj filozofiji riječi λόγος i νοῦς (latinski ratio i intellectus), koje označuju ne samo razumsku aktivnost nego i metafizičku osnovu te aktivnosti u čovjeku i kozmosu. Aristotel razlikuje pasivni i aktivni razum, odn. um (νοῦς παϑητιϰός i νοῦς ποιητιϰός), a ta je razlika u osnovi poslije označena kao ona između razuma (njemački Verstand) i uma (njemački Vernunft). Pasivni dio sastoji se u prihvaćanju dojmova i njihovu sjedinjivanju, a po aktivnom dijelu svijest kao razumska snaga stvara misaone veze i njihove rezultate, tj. pojmovna značenja. Analogno Aristotelu, skolastici razlikuju djelatni razum (latinski intellectus agens), kojim se prerađuje osjetno-predodžbeni materijal, i potencijalni razum (latinski intellectus possibilis), pod kojim se razumijeva sveukupan logični inventar svijesti (latinski universalia, conceptus, notiones). G. Bruno izjednačuje razumske akte s prvom inteligencijom, koja predstavlja ideju svemira. Prema I. Kantu, razum s pomoću kategorija međusobno povezuje osjetilne podatke i tako tvori predmete iskustva. Iz nemogućnosti razuma da to iskustvo zahvati u njegovu totalitetu, odn. u bezuvjetnosti (zaprjeka prostornovremenskoga predočivanja), Kant uvodi um kao moć najviših misaonih jedinstava (ideja). Kada um prekoračuje granice iskustva, tj. razumski spoznatljivoga svijeta, on se zapleće u nerješive teškoće (antinomije). Gotovo svi racionalistički metafizički sustavi poistovjećuju logičku zakonitost razuma sa zakonitošću i poretkom stvari. Ontološka zamisao o identitetu logike stvari i logike razuma dosegnula je kulminaciju u Hegelovu panlogizmu, po kojem razum u fenomenima stvarnosti zapravo spoznaje svoju vlastitu unutrašnjost. Unutar svojega sustava Hegel pripisuje formalno-logičke radnje razumu, kojemu se um – kao opći, nadindividualni i viši duhovni princip uređenja svijeta – suprotstavlja i dijalektički ga nadilazi.

Citiranje:

razum. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013 – 2024. Pristupljeno 28.3.2024. <https://www.enciklopedija.hr/clanak/razum>.