struka(e):
ilustracija
TRAVE, 1. stegnuta tvrdača, Nardus stricta; 2. perasto kovilje, Stipa pennata (lijevo) i vlasasto kovilje, Stipa capillata (desno); 3. pasja rosulja, Agrotis canina; 4. obična vlasnjača, Poa trivialis; 5. jednoklasasta šiljka, Danthonia calycina; 6. primorski kršin, Chrysopogon gryllus; 7. travnjačka busika, Deschampsia caespitosa; 8. livadni krestac, Cynosurus cristatus; 9. višecvjetni ljulj, Lolium multiflorum; 10. trstasta vlasulja, Festuca arundinacea; 11. srednja treslica, Briza media; 12. visoka ovsenica, Arrhenatherum elatus; 13. livadna mačica, Phleum pratense

trave (Poaceae, Gramineae), por. jednosupnica s približno 600, po nekima do 700 rodova, s više od 6000 (do 10 000) vrsta trajnih zeleni, jednogodišnjih, dvogodišnjih, iznimno drvenastih (npr. bambus) biljaka. Por. se dijeli na desetak potporodica. Trave su osobito važne za različite oblike travnjaka (livade, pašnjaci, prerije, stepe), kojima često daju izgled (aspekt). Stabljika je najčešće okrugla, člankovita, razlučena u koljenca (nodium) i (najčešće) šuplje članke (internodium). Listovi su linealni ili suličasti s usporednim žilama, bez peteljke, s produženim rukavcem (vagina) koji na gornjem kraju najčešće nosi kožičastu izraslinu, jezičac ili ogrljak (ligula), katkad razvijen kao vijenac dlaka. Cvjetovi su sitni, pretežito dvospolni, rijetko jednospolni i jednodomni (npr. kukuruz), obavijeni dvama listićima, od kojih se donji naziva obuvenac (palea inferior, glumella) i odgovara zalisku (bractea), a gornji je košuljica (palea superior), koja se smatra ostatkom vanj. kruga ocvijeća, a u nekih nije razvijena (npr. Agrostis, Alopecurus). Unutarnji je krug ocvijeća reduciran najčešće na 2, u nekih 1 ili 3 sitne ljuštice (lodiculae). Trave imaju većinom 3, rjeđe 6, 2 ili 1 prašnik. Nadrasla plodnica ima najčešće dvije, rijetko jednu perastu ili nitastu njušku. Plod je pšeno (caryopsis), nepucavac u kojega je sjemenka srasla s usplođem. Sitni se cvjetovi, pojedinačno ili više njih zajedno, nalaze u klasićima (spiculae) koji su obavijeni pljevicama (glumae) i najčešće skupljeni u cvatove različita oblika (metlica, klas, grozd, glavica, repić i dr.). Mnoge trave služe čovjekovoj prehrani bilo izravno, kao npr. žitarice, bilo kao hrana za stoku na pašnjacima ili kao sušena krma (sijeno, otava).

Citiranje:

trave. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013 – 2024. Pristupljeno 28.3.2024. <https://www.enciklopedija.hr/clanak/trave>.