struka(e):

trigonometrijska mreža, u geodeziji, skup trajno označenih (stabiliziranih) točaka na Zemljinoj površini s precizno određenim horizontalnim i visinskim položajem u jedinstvenom koordinatnom sustavu. Točke trigonometrijske mreže (→ trigonometar) najčešće čine vrhove umreženih trokuta, a služe kao okosnica za izradbu modela nekoga većeg prostora (npr. države), tj. geodetsku izmjeru zemljišta na osnovi koje se izrađuju topografske karte i katastarski planovi, te za provođenje inženjerskih radova (→ inženjerska geodezija) i za različite znanstv. potrebe (npr. određivanje oblika Zemlje). Trigonometrijska mreža uspostavlja se terestričkim (zemaljskim) i satelitskim metodama geodetskoga mjerenja. Od terestričkih metoda tradicionalno se rabi → triangulacija, a katkad i → trilateracija ili → poligonometrija. U današnje doba sve se više primjenjuje satelitski → globalni položajni sustav (GPS), koji i na kratkim udaljenostima daje točnost jednaku klasičnim terestričkim metodama. Njegova primjena ne zahtijeva dogledanje stajališta, ni podizanje skupih oznaka točaka (→ geodetski signal), pa je u novije doba postao rutinska metoda u uspostavljanju svih redova osnovnih geodetskih mreža. Istodobno, klasična geodetska mjerenja kutova te mjerenja dužina elektrooptičkim daljinomjerima radi uspostavljanja osnovne geodetske drž. mreže sve se rjeđe rabe.

Na području države razlikuju se trigonometrijska mreža I. reda i trigonometrijske mreže II. i nižih redova. U trigonometrijskoj mreži I. reda prosječna je udaljenost točaka oko 30 km, a određena je reljefom terena, Zemljinom zakrivljenošću, optičkim mogućnostima instrumenata i meteorološkim uvjetima. Takve mreže imaju međunar. značenje, kako zbog određivanja oblika, izmjera i fizikalnih svojstava Zemlje, tako i zbog ujedinjavanja kartografskih radova države. Trigonometrijske mreže II. reda (udaljenost točaka oko 10 km) izvode se progušćivanjem mreže I. reda, a one nižih redova progušćivanjem mreže višega reda.

Na području Hrvatske je između 1810. i 1816. austr. Vojnogeografski institut obavio prve triangulacijske radove radi određivanja trokutne mreže točaka I. reda. Danas ta mreža sadrži ukupno 77 točaka određivanih od 1850. do 1954., a na nju se nadovezuje mreža II. reda, koja je izrađivana od 1933. do 1961. i sadrži ukupno 470 točaka; u mreži III. reda ima ukupno 4513 točaka (1843 točke u osnovnom i 2670 u popunjavajućem redu), dok mreža geodetskih točaka IV. reda sadrži ukupno 23 781 točku. Nakon osamostaljenja u Hrvatskoj su obavljeni prvi koraci u njezinu priključivanju u jedinstveni eur. koordinatni okvir EUREF (European Reference Frame), te je pokrenut i projekt obnove trigonometrijske mreže II. reda i uspostave homogenoga polja Hrvatske. (→ geodetska mreža)

Citiranje:

trigonometrijska mreža. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013 – 2024. Pristupljeno 28.3.2024. <https://www.enciklopedija.hr/clanak/trigonometrijska-mreza>.