struka(e):

tržište, ekon. organizacija nekoga prostora na temelju diobe rada, sučeljavanja ponude i potražnje te razmjene dobara i usluga samostalnih ponuđača i kupaca po ugovorenim cijenama. Čine ga prostorne, tehničke, pravne, sigurnosne, informacijske i dr. pogodnosti, koje omogućuju jeftino, brzo i sigurno razmjenjivanje dobara i usluga. Nekada se ugl. sastojalo od uređenoga i lako dostupnoga prostora tržnice ili sajmišta, na koji su ponuđači iznosili svoje proizvode ili nudili usluge. Razvojem modernih sredstava prijevoza i distribucije roba i usluga te informacijske i komunikacijske tehnologije, fiz. prisutnost kupaca i prodavatelja više nije nužna, dok robu zamjenjuju uzorci, standardi, propisi i trg. običaji, koji uvelike ubrzavaju i smanjuju troškove poslovnih transakcija. Tako se tržište kao prostor, struktura i intenzitet poslovnih transakcija ubrzano mijenja i obuhvaća ukupnost odnosa ponude i potražnje u određenom vremenu i prostoru, kojima se ostvaruju kupovine i prodaje proizvoda, usluga, različitih vrsta potraživanja, novca i drugih transakcija koje se ostvaruju u ekon. životu. Tržište je temeljni mehanizam djelovanja slobodnih privatnovlasničkih ekon. sustava, koji se i nazivaju tržišnim gospodarstvima. U njima tržište obavlja tri temeljne ekon. funkcije: alokaciju resursa, distribuciju dohotka i slobodan izbor u zadovoljavanju potrošačkih potreba. Ono održava ravnotežu između funkcionalnih sektora gospodarstva (proizvodnje, raspodjele, potrošnje, štednje, investicija), kao i između gosp. grana i područja, osiguravajući stalnu mobilnost kapitala, rada i proizvedenih dobara prema onim uporabama u kojima daju maksimalan ekon. učinak. Tržište nije uvijek stabilno, ali je narav njegovih mehanizama da automatski, na osnovi slobodne inicijative i međusobne konkurencije tržišnih aktera, potiču kretanja prema ravnotežnomu stanju. Tržište nije jednorodni mehanizam, već segmentirani sklop povezanih mehanizama u kojem svaki dio ima posebno značenje, funkciju i način djelovanja. Ti se diferencirani segmenti također nazivaju tržištima (tržište proizvoda i usluga, tržište rada, tržište kapitala, tržište novca, tržište osiguranja, tržište nekretnina, tržište vrijednosnica, odn. burza, spekulativno tržište i dr.). Svaki proizvod ima svoje tržište na kojem konkuriraju proizvođači istoga ili istorodnih proizvoda (tržište nafte, tržište automobila, tržište čelika, brodograđevno tržište i sl.). Prema organizaciji i načinu djelovanja govori se o slobodnom tržištu, otvorenom tržištu, ograničenom tržištu, zatvorenom tržištu, sivom tržištu, crnom tržištu, monopolističkom tržištu, sekundarnom tržištu, organiziranom tržištu itd. Prema odnosu tržišne moći razlikuju se tržište prodavača, ako prevladava ponuda, i tržište kupaca, ako prevladava potražnja. Prema kriteriju terit. diferencijacije obično se razlikuju lokalna, regionalna, nacionalna i međunar. tržišta, ovisno o tome jesu li neki proizvodi predmet razmjene na širem ili užem prostoru i postoje li pravne ili druge zapreke mobilnosti dobara koja se razmjenjuju. U suvremenom se svijetu tržišta sve više liberaliziraju i integriraju, što utječe i na porast međunar. razmjene. Neke zemlje, posebno u Europi i Sjevernoj Americi, poduzimaju kompleksne mjere i projekte integriranja svojih nac. tržišta u jedinstvena zajednička tržišta radi ubrzavanja ekon. rasta i jačanja svojega međunarodnoga ekon. položaja.

Citiranje:

tržište. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013 – 2024. Pristupljeno 28.3.2024. <https://www.enciklopedija.hr/clanak/trziste>.