struka(e):

vozila, sredstva namijenjena prijevozu putnika ili tereta kopnom; osim kopnom neka se vozila mogu kretati i vodom (→ amfibija) ili lebdjeti na maloj udaljenosti iznad površine (→ lebdjelica; lebdeća vozila, pružna). Vozilima se kadšto smatraju i samokretna sredstva koja služe za obavljanje različitih radova ,no ona se češće nazivaju radnim strojevima (građevinski, šumarski, rudarski, poljoprivredni); posebnu vrstu čine borbena vozila namijenjena borbenom djelovanju (tenk; borbeno vozilo pješaštva). Vozilima se ne smatraju sredstva namijenjena prijevozu na vrlo kratkim udaljenostima (→ prenosilo), a u smislu hrvatskoga zakonodavstva, niti sredstva namijenjena osobnom prijevozu slabo pokretnih osoba, koja se pritom ne kreću brzinom većom od brzine hoda.

Vozila se mogu kretati slobodno, bilo posebno pripremljenom podlogom (cestovna vozila), bilo neuređenim terenom (terenska vozila), ili mogu biti prisilno vođena po posebno uređenom kolosijeku, kao npr. → željeznička vozila, uspinjača ili žičara (→ željeznica). Većina je vozila na podlogu oslonjena kotačima (→ kotač), a iznimno i gusjenicama (→ gusjeničar), te skijama ili klizaljkama (→ saonice), koji zajedno omogućavaju kretanje vozila podlogom, uz što manje trenje.

Cestovna vozila

Prema vrsti pogona razvrstavaju se na motorna (automobilna) vozila, pogonjena ugrađenim benzinskim ili dizelskim motorom s unutarnjim izgaranjem ili elektromotorom (→ automobil; motocikl), priključna vozila, bez vlastitoga pogona (prikolice, poluprikolice), skupove vozila (vučno motorno vozilo i priključno vozilo zajedno), vozila koja pokreću životinje (zaprežna vozila), te vozila pokretana ljudskom snagom (→ bicikl).

Putnička cestovna vozila

Putnička cestovna vozila (osobni automobil,  → autobus,  → trolejbus,  → motocikl, → bicikl) namijenjena su prijevozu putnika i prtljage. Teretna vozila (→ kamion, tegljač s poluprikolicom, kamion s prikolicom) namijenjena su prijevozu tereta. Kombinirana vozila (tzv. kombiji) konstrukcijom su prilagođena za prijevoz putnika i tereta. Posebna vozila (npr. ambulantno vozilo, cisterna, hladnjača, vozilo za odvoz smeća) prilagođena su posebnim namjenama, ponajprije prijevozu posebnoga tereta. Radna vozila (vatrogasno vozilo, čistilica, ralica za snijeg, autodizalica) vozila su s ugrađenim radnim strojevima ili posebnom opremom.

Najveća duljina cestovnih vozila ograničena je propisima, ovisno o vrsti i tipu vozila (za pojedinačno motorno i priključno vozilo iznosi 12,00 m, tegljač s poluprikolicom 16,50 m, zglobni autobus 18,00 m). Najveća je dopuštena širina vozila 2,55 m, a najveća dopuštena visina 4,00 m. Motorna i priključna vozila trebala bi u zavoju opisati vanjsku kružnicu promjera manjega od 25,00 m, a unutarnju kružnicu promjera većega od 10,60 m. Ograničene su i podrobno propisane dopuštene mase vozila (npr. za tegljač s poluprikolicom i vučno vozilo s prikolicom najviše 40 t) i dopuštena osovinska opterećenja (npr. za jednostruku slobodnu osovinu najviše 100 kN). Također su podrobno propisani i opisani uređaji i oprema cestovnih vozila, te tehnički uvjeti kojima moraju udovoljavati.

Citiranje:

vozila. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013 – 2024. Pristupljeno 28.3.2024. <https://www.enciklopedija.hr/clanak/vozila>.