struka(e): povijest, hrvatska

Crvena Hrvatska (Croatia Rubea), naziv kojim se u Ljetopisu popa Dukljanina označuje područje od mjesta Dalme (različito se ubicira) do grada Bambalone, tj. do Drača u Albaniji, a upotrebljavali su ga poslije i drugi srednjovjekovni pisci i kroničari (A. Dandolo, M. Orbini, J. Lukarević, J. Rastić, S. M. Crijević). U historiografiji još nije razjašnjeno pitanje odakle je pop Dukljanin preuzeo spomenuti naziv. Taj se prostor uglavnom identificira s područjem poznatim pod imenom Gornja Dalmacija (Dalmatia Superior). Crkvenu metropolitansku jurisdikciju po istom izvoru imala je ondje Dukljanska crkva, kojoj su sufragani bili biskupi gradova Antibara (Bara), Budve, Kotora, Ulcinja, Svača, Skadra, Drivasta, Pulata, Srbije, Bosne, Tribunja i Zahumlja. Crvena je Hrvatska s Bijelom Hrvatskom (Croatia Alba), tj. Donjom Dalmacijom, prema istom izvoru, bila sastavni dio Svetopelekove (Budimirove) države. Ona se sastoji od primorskoga dijela (Maritima), koji se naziva Dalmacijom ili Hrvatskom, te od zagorskog područja (Transmontana), koje se naziva Srbijom, a dijeli se na Rašu i Bosnu. Hrvatska redakcija Ljetopisa popa Dukljanina ne poznaje izraz Crvena Hrvatska, nego za isto područje upotrebljava samo naziv Gornja Dalmacija. Po V. Klaiću Crvena Hrvatska bila je samostalna politička jedinica do Nemanje, po F. Šišiću u Duklji je živjela skupina ljudi koji su nosili hrvatsko ime, po M. Šufflayu u mješovitoj slavenskoj dukljanskoj zoni pod srpskom vlašću živio je hrvatski element, N. Radojčić drži da razloge tomu nazivu treba tražiti u činjenici što su bizantski pisci identificirali Hrvate i Srbe, a D. Mandić drži da je Duklja bila sastavni dio Hrvatskoga Kraljevstva.

Citiranje:

Crvena Hrvatska. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013. – 2024. Pristupljeno 21.4.2024. <https://www.enciklopedija.hr/clanak/12895>.