struka(e): povijest, opća

Douglas [dʌ'gləs] (od starogalskog dubh glas: tamna voda), škotska plemićka obitelj, ime dobila prema posjedu Douglasdale u grofoviji Lanarkshire. Prvi je poznati član William, koji se spominje 1175. Titulu lorda dobio je William koji je sudjelovao u pobuni Williama Wallacea protiv Engleza (1297), zbog čega je umro zatočen u londonskome Toweru (1298). Njegov sin James Dobri (oko 1286–1330) sudjelovao je u mnogim bitkama protiv Engleza. Vojni uspjesi pribavili su mu nadimak »Crni Douglas« (Black Douglas), a po njemu je i cijela njegova grana dobila nadimak »Crni Douglasi«. Poginuo je 1330. na putu u Palestinu, kamo je nosio balzamirano srce škotskoga kralja Roberta Brucea, pa od tada Douglasi na grbu imaju simbol srca. Njegov polubrat Archibald bio je 1333. izabran za regenta Škotske. William (oko 1327–84), Archibaldov sin i prvi grof Douglas, sudjelovao je u dovođenju Roberta II. Stuarta na škotsko prijestolje, a njegov se sin James (oko 1358–88) oženio Isabelom, kćerju Roberta II. Ta je grana Douglasa završila s Jamesom (1426–88), koji je bio ubijen u sukobu s kraljevskim klanom Stuarta. Vodstvo i titulu preuzela je sporedna grana, »Crveni Douglasi«, koja je stala na kraljevu stranu. Grana počinje s Georgeom (oko 1378–1402), nezakonitim sinom Williama, prvoga grofa Douglasa, koji je oženio Mariju, kći škotskoga kralja Roberta III. i postao grofom od Angusa. Iz te grane potječe i Gavin (1474–1552), jedan od najstarijih škotskih pjesnika. William (1589–1660) dobio je 1633. od Karla I. naslov markiza, a njegov je sin William ženidbom 1656. preuzeo titulu vojvode od Hamiltona. Njegov praunuk Archibald postao je 1703. prvi vojvoda Douglas, čijom se smrću 1761. gasi kuća Douglas. Imanje je nakon spora s vojvodom od Hamiltona naslijedio nećak Archibald (1748–1827) odlukom Doma lordova 1771. Vojvode od Hamiltona i danas nastavljaju rod Douglasa po muškoj lozi, a po ženskoj (Archibaldovoj unuci, ženidbom 1857) nasljeđuje ih grofovska kuća Home.

Citiranje:

Douglas. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013. – 2024. Pristupljeno 1.5.2024. <https://www.enciklopedija.hr/clanak/16052>.