Homs (arapski Ḥimṣ [ḥi'mṣ]), grad i upravno središte istoimenoga guvernata u zapadnoj Siriji; 652 609 st. (2004). Leži u plodnoj dolini rijeke Asi (Orontes), na istočnome kraju Homske zavale kojom prolaze glavne željezničke i cestovne veze između obale i unutrašnjosti. Sveučilište (osnovano 1979); agronomski institut. Džamija Halida ibn al-Valida iz 1909. i dr. Cementna, prehrambena (šećerana, tvornica ulja i dr.) i tekstilna industrija; proizvodnja umjetnoga gnojiva; velika rafinerija nafte. Na uzvišenju (650 m), 40-ak km zapadno od grada nalazi se križarska utvrda Krak des Chevaliers (Qal‘at al-Ḥiṣn) iz XI. st. (među najvećima i najbolje očuvanima na Bliskom istoku), od 2006. na UNESCO-ovu popisu svjetske kulturne baštine. – Antički grad-citadela Emesa, od I. st. pr. Kr. do IV. st. pod vlašću lokalne dinastije Sampsigeramida vladari koje su kao svećenici održavali kult Sunčevog božanstva Elagabala. Od I. st. grad je priznavao rimski suverenitet. Pokraj Emese je rimski car Aurelijan 272. pobijedio palmirsku kraljicu Zenobiju što je dovelo do rušenja palmirske države. Pod Bizantom biskupsko središte, 637. zauzeli su ga Arapi nakon čega je u sastavu država više muslimanskih dinastija (pokraj grada su se između 1260. i 1299. odigrale tri velike bitke između mameluka i Mongola), a od 1516. pod Osmanlijama. Nakon I. svjetskog rata u sastavu Sirije.
