struka(e): astronomija
ilustracija
KALISTA, snimljena 2001. s pomoću svemirske letjelice Galileo

Kalista (Callisto), Jupiterov satelit kružnom putanjom (ekscentricitet 0,0074) obilazi Jupiter s periodom od 16,689 dana i sinkrono se okreće oko svoje osi. Sferna je oblika, promjera 4821 km (gotovo kao planet Merkur). Sastoji se od silikatnih stijena i vodenoga leda (prosječne gustoće 1830 kg/m³). Ima tanku atmosferu od ugljikova dioksida. Prednja hemisfera, hemisfera okrenuta u smjeru gibanja, tamnija je nego stražnja. Tamna površina (albedo 0,19) izbrazdana je najvećim brojem kratera u cijelom Sunčevu sustavu, noviji krateri prekrivaju starije. Valhalla je najveći prstenasti udarni krater u Sunčevu sustavu; ima središnju udubinu promjera 360 km, a prstenasti valovi šire se oko 1900 km od središta. Manji prstenasti krateri su Asgard (promjera najvećega prstena oko 1600 km) i Adlinda (promjera najvećega prstena oko 1000 km). Otkrio ju je Galileo Galilei 1610. Nazvana je po nimfi Kalisti, majci Zeusova sina Arkada.

Citiranje:

Kalista. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013. – 2024. Pristupljeno 14.4.2024. <https://www.enciklopedija.hr/clanak/29961>.