Kentucky [kentʌ'ki], savezna država u srednjem dijelu SAD-a; obuhvaća 104 665 km² s 4 339 367 st. (2010). Pruža se između rijeke Ohio na sjeveru, Mississippija na zapadu i predgorja Appalachiansa (ravnjak Cumberland, do 1263 m) na istoku. U srednjem dijelu razvijen je krški reljef. Klima je umjereno kontinentalna. Pod šumama je oko 50% površine (preradba drva). Uzgajaju se duhan (iza North Caroline, druga u SAD-u), kukuruz, soja, pšenica, krmno bilje i pamuk. Napredno stočarstvo (goveda, svinje, ovce); uzgoj konja. Po proizvodnji ugljena (109 mil.t, 2009) Kentucky je među vodećima u zemlji. Iskorištavanje ležišta nafte i prirodnoga plina, te građevnog materijala. Proizvodnja industrijskih strojeva, automobila, dijelova zrakoplova, električnih aparata, kemikalija (osobito pri ušću rijeke Tennessee), elektroničke opreme, duhana i prehrambenih proizvoda te žestokih pića (bourbon i dr.). Glavni je grad Frankfort (25 527 st., 2010), a najveći Louisville. – O ranoj napučenosti današnjega Kentuckyja svjedoče tragovi pretpovijesnih indijanskih kultura. U doba dolaska Europljana potkraj XVII. st. najbrojnija su indijanska plemena bila Shawnee i Cherokee. Francuskim posjedom proglasio ga je 1682. R. R. C. de La Salle. Nakon poraza Francuske u Sedmogodišnjem ratu (1754–63) povećao se priljev engleskih kolonista, koji su onamo došli iz Virginije i North Caroline. Daniel Boone 1769–71. prodro je duboko u unutrašnjost Kentuckyja. Osnovana su prva naselja Europljana: današnji Harrodsburg (1774) i Fort Boonesboro (1775). Znatnu je prevlast ostvarila North Carolina 1775., kada je preko svoje kompanije za otkup zemlje otkupila od Cherokeea cijelo područje današnjega Kentuckyja. Međutim, već 1776. Virginia je proglasila Kentucky svojom pokrajinom. Napori za osamostaljenjem završeni su 1792., kada je Kentucky primljen u Uniju kao 15. država. Nagli razvoj plantažne privrede, osobito uzgoja duhana, počeo je nakon 1803., kada su SAD kupile Louisianu; duhan se Mississippijem prevozio sve do New Orleansa. U Američkome građanskom ratu Kentucky se iz političko-gospodarskih razloga pridružio Sjeveru, ali velik broj dobrovoljaca u vojsci Konfederacije (gotovo 1/3) svjedoči o tome da je stanovništvo Kentuckyja bilo naklonjeno prema državama Juga.
