struka(e): arheologija
ilustracija
LIMES, Hadrijanov zid u sjevernoj Engleskoj

limes (lat.: put, staza između dvaju polja; granica), utvrđena granica Rimskoga Carstva prema tzv. barbarskim narodima (prvi put u tom značenju upotrijebljeno kod Tacita). Činio ju je sustav fortifikacijskih građevina raspoređenih prema konfiguraciji tla: zemljani nasipi, jarci, drvene palisade, bedemi, kule, promatračnice, prezidiji (praesidia: časnička boravišta), kasteli (castella) i kastra koji su bili međusobno povezani vojnom cestom. Kao vojno organizirana granica limes je bio uspostavljen za Domicijana u doba ratova s germanskim Hatima (83). Granicu su osiguravale legije, koje su mogle brojiti do 6000 ljudi, smještene u legijskim logorima (castra), te pomoćne čete (auxilia), koje su činile snage od 500 pješaka do 1000 konjanika, smještene u utvrdama. Najpotpunije istraženi europski dijelovi limesa leže između Rajne i Dunava. Donjogermanski limes u donjem i srednjem Porajnju uspostavljen je za zaštitu Galije i alpskih prijelaza, gornjogermanski limes vodi duž desne obale Rajne sve do rijeka Majne i Neckara, recijski se pruža do ušća rijeke Inn u Dunav. Limes na britanskom tlu čini tzv. Hadrijanov zid između rijeka Tyne i Solway u sjevernoj Engleskoj, te tresetni zid Antonina Pija u južnoj Škotskoj, između rijeka Forth i Clyde. Za obranu sjeveroistočne granice Carstva bio je podignut podunavski limes s panonskim, mezijskim i dačkim dijelom, koji se uglavnom držao toka rijeke Dunav. Legijski logori i utvrde te drvene ili kamene promatračnice, povezani vojnom cestom, nalazili su se na desnoj obali Dunava, no manje su utvrde bile podignute i na lijevoj obali, nasuprot najvećih logora. Izvan Europe postojali su u sjevernoj Africi tripolitanski i mauretanski limes, te u Aziji sirijski, podignut protiv upada Parta i Sasanida, a dijelovi tih limesa održali su se sve do arapskih osvajanja u VII. st. Na tlu Hrvatske sačuvani su ostatci dvaju limesa, jednog u Podunavlju (Limes Pannonicus), kojega su mnogobrojni ostatci otkriveni uz Dunav: Batina Skela (Ad Militare), Zmajevac (Ad Novas), Dalj (Teutoburgium), Sotin (Cornacum), Ilok (Cucium), a drugi, tzv. liburnijski limes, išao je od Tarsatike do Prezida u Gorskome kotaru i dalje prema sjeveru kao dio tzv. Alpskih klauzura (Claustra Alpium Iuliarum). U zaleđu limesa uz vojne logore razvili su se značajni gradovi (Mogontiacum, Augusta Vindelicum, Castra Regina, Vindobona, Carnuntum, Acquincum).

Citiranje:

limes. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013. – 2024. Pristupljeno 17.5.2024. <https://www.enciklopedija.hr/clanak/36563>.