struka(e): povijest, opća

Mauri, u antici naziv za berberski narod koji je nastavao područje današnjega sjevernog Maroka te zapadnog i srednjeg Alžira (rimska Mauretanija). U srednjem vijeku Maurima ili Morima nazivalo se islamizirano stanovništvo, koje je nastalo miješanjem antičkih Maura s Kartažanima, Rimljanima, Vandalima i Arapima. Poč. VIII. st., tijekom arapskih osvajanja, naselili su se na Pirenejski poluotok, gdje su pojedinim područjima vladali do XV. st., i stvorili visoku kulturu (→ maurska umjetnost). Mauri koji su živjeli na područjima Pirenejskoga poluotoka, što su ih od XI. do XV. st. postupno od njih preoteli kršćani, nazivali su se mudeharima (španj. mudéjar, iskvareno od arap. mudağğan: onaj kojemu je dopušten ostanak, udomaćen). Potkraj XV. st. znatan dio Maura bio je protjeran iz Španjolske u sjevernu Afriku, a preostali su bili prisiljeni prihvatiti kršćanstvo pa su prozvani Moriski (španj. moriscos: mali Mauri). Nazivani su i marani jer su tek prividno pristali uz novu vjeru. Do poč. XVII. st. Španjolsku su napustili posljednji potomci Maura. Danas se izraz Mauri koristi za sve stanovnike nekadašnjih berberskih država, koji potječu s Pirenejskoga poluotoka. Naseljeni su uglavnom na području zapadne Afrike, gdje ih domaće stanovništvo drži posebnom narodnom skupinom. U proširenome značenju taj se izraz koristi i za muslimane općenito, kao u slučaju cejlonskih i filipinskih Maura.

Citiranje:

Mauri. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013. – 2024. Pristupljeno 3.11.2024. <https://www.enciklopedija.hr/clanak/39549>.