struka(e): geografija, opća | povijest, opća

Mississippi [misəsi'pi], savezna država na jugu SAD-a; obuhvaća 123 522 km², 2 967 297 st. (2010). Mississippi zauzima nizinu istočno od donjega toka istoimene rijeke; u sjeveroistočnom je dijelu brežuljkasto predgorje masiva Appalachians. Na jugu obuhvaća nizinu uz obalu Meksičkoga zaljeva. Ljeta su topla, s obiljem oborina, a zime su blage. Glavna je rijeka Mississippi s pritocima Yazoo i Big Black. Od ukupne površine na šume otpada oko 61%. Glavni je i najveći grad Jackson; ostali su veći gradovi: Gulfport i Biloxi. Mississippi je agrarno područje. Zbog blage klime i plodna tla poljoprivreda je do polovice 1960-ih bila glavna privredna grana. Uzgaja se u prvom redu pamuk u nizini Mississippija i njegova pritoka Yazooa. U proizvodnji pamuka Mississippi je među vodećim državama u SAD-u. Osim pamuka uzgaja se soja, riža, kukuruz, pšenica, zob i kikiriki. U stočarstvu je na prvome mjestu uzgoj peradi, a zatim govedarstvo; ribnjačarstvo. Uz obalu Meksičkoga zaljeva ulov i preradba ribe. Proizvodnja nafte i prirodnoga plina. Industrijska proizvodnja tek je nedavno premašila vrijednost poljoprivredne; razvijene su kemijska, prehrambena, drvna (celuloza, papir) industrija te preradba nafte. Mississippi se ubraja u najsiromašnije savezne države. Od početka 1990-ih legalizirane su kockarnice uz obalu Meksičkog zaljeva (Bay Saint Louis, Gulfport, Biloxi) i duž Mississippija (Tunica). Glavna je luka Pascagoula (37,3 mil. t, 2010) na obali Meksičkog zaljeva; plovidba se odvija se i rijekom Mississippi (Natchez, Viksburg, Greenville). – Općenito se smatra da su prvi Indijanci pristigli na područje današnjega Mississippija prije 16 000 godina. U doba kada su u Mississippi pristigli prvi Europljani, na njezinu su području živjela indijanska plemena Choctaw, Chickasaw i Natchez. Prvi Europljanin na tlu Mississippija bio je Hernando de Soto, koji je onamo dospio 1541. istražujući tok rijeke Mississippi. Mississippi je francuskim posjedom proglasio 1682. R. R. C. de La Salle, prozvavši cijelo porječje Mississippija Louisianom, u čast francuskog kralja Luja XIV. Prvo naselje podigao je 1699. Francuz Pierre Le Moyne d’Iberville kraj Old Biloxija (danas Ocean Springs), a nešto poslije (1716) podignuta je tvrđava Fort Rosalie (danas Natchez). Pariškim mirom 1763. Francuzi su Britancima prepustili dolinu Mississippija, koja je već 1783., osim južnog dijela (tj. Britanske Zapadne Floride), pripala SAD-u. Međutim, 1781–95. Španjolci su ponovno uspostavili prevlast nad tim područjem, koje su ipak mirom u San Lorenzu 1795. morali predati Amerikancima. U samostalan Teritorij Mississippi organiziran je 1798. U njega su od početka bile uključene južne polovice sadašnjih država Mississippi i Alabama, a od 1813. i cijela njihova površina. Gornji tok rijeke istraživao je Zebulon M. Pike 1805–06. Zapadni dio Teritorija primljen je 1817. u Uniju kao 20. savezna država SAD-a s prijestolnicom (od 1821) u Jacksonu. Prvi parobrod zaplovio je Mississippijem 1820-ih. Sukcesivnim ugovorima iz 1820., 1830. i 1832. Indijanci Choctaw i Chickasaw prepustili su svoje zemlje bijelcima i povukli se dalje na zapad. Kada je Mississippi 1861. istupio iz Unije i pridružio se Konfederativnim Američkim Državama u Američkom građanskom ratu (1861–65), on je postao poprište stalnih ratnih operacija, zbog čega su bila potpuno uništena golema područja zasađena pamukom. Jake borbe vodile su se za Vicksburg, koji je cijelu godinu, 1862–63., odolijevao napadima vojske federalne Unije Sjedinjenih Američkih Država. Padom Vicksburga bio je odlučen i ishod rata. Mississippi je ponovno primljen u Uniju 1870. Već u razdoblju obnove zemlje, koja je u Mississippiju trajala do 1875., bila je napuštena plantažna proizvodnja; klasa plantažera nestala je, ukinuto je ropstvo. Postupno se razvijalo napoličarstvo, a kao društveno najutjecajnija kategorija javila se klasa gradskih poslovnih krugova. U petom i šestom desetljeću XX. st. sve su češći bili zahtjevi crnačkoga stanovništva za izjednačenjem u građanskim pravima s bijelcima. Mnogobrojni crnački prosvjedi naišli su na snažan otpor bijeloga stanovništva i često su bili popraćeni nasiljem.

Citiranje:

Mississippi. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013. – 2024. Pristupljeno 22.6.2024. <https://www.enciklopedija.hr/clanak/41197>.