rep (latinski cauda), u kralježnjaka, stražnji dio tijela koji se nastavlja na trup; sastoji se od koštane osnovice (trtični kralješci), mišića i pokrovnoga tkiva, a ima u prvom redu pokretačku funkciju. Od kralježnjaka nemaju ga žabe, neki viši majmuni i čovjek. U širem smislu i trbušni dio tijela u beskralježnjaka naziva se repom (stražnji dio tijela u crvolikih beskralježnjaka, rakova, škorpiona). Razvoj i funkcija repa različiti su. U riba se rep ne odvaja oštro od trupa, ima jako mišičje i snažnu repnu peraju pa je glavni pokretački organ. U kopnenih kralježnjaka izgubio je svoju prvotnu funkciju i samo repatim vodozemcima i nekim gmazovima služi kao pomoćni organ za kretanje. U ptica je repni dio kralježnice reduciran na 4 do 6 pršljenova, koji su srasli u trtičnu kost (pygostyl), a na njoj se nalazi 8 do 28 (najčešće 12) repnih pera ili krmila. U većine sisavaca rep nema važne uloge, a kao završni privjesak tijela, različite dužine, služi ili kao organ za prihvaćanje u nekih širokonosnih majmuna, mravojeda i oposuma ili kao organ za odupiranje u nekih skakača (klokan, skočimiš i dr.); rogatoj stoci i konjima služi za rastjerivanje nametničkih kukaca. U kitova i sirena na kratkom repu nalazi se vodoravna peraja (za razliku od riba, u kojih je okomita), pa u tih životinja rep ima prvotnu, pokretačku, funkciju. I čovječji zametak ima u ranijim stadijima rep sastavljen od 7 do 8 kralježaka. Poslije ti kralješci srastu u trtični dio kralježnice. Opisani su i rijetki slučajevi novorođenčeta s repom.
