struka(e): kemija

ajnštajnij, kemijski simbol Es (lat. einsteinium, po Albertu Einsteinu), umjetni radioaktivni kemijski element atomskoga broja 99. Nalazi se u 7. periodi periodnoga sustava elemenata. Ubraja se u prijelazne elemente, u skupinu aktinoida (→ transuranijski elementi).

Otkriće

Otkriven je nakon probne eksplozije termonuklearne bombe 1952. u blizini atola Enewetak u Tihom oceanu. U termonuklearnoj reakciji rabio se uranij-238 koji je bio izložen snopu visokoenergetskih neutrona. Neki od njegovih atoma apsorbirali su više neutrona i tako je nastao ajnštajnij-253 s vremenom poluraspada 20 dana. Identificirao ga je američki nuklearni fizičar Albert Ghiorso (1915–2010) u Lawrenceovom berkeleyskom nacionalnom laboratoriju (engl. Lawrence Berkeley National Laboratory, akronim LBNL) u Californiji.

Pripravlja se bombardiranjem uranija ili plutonija neutronima.

Fizikalna i kemijska svojstva

Srebrnobijeli je metal (gustoća 8,84 g/cm³) velike radioaktivnosti, kemijski reaktivan, tvori spojeve s kisikom i kiselinama, ne otapa se u lužinama. Sintetski je element, ne postoji u prirodi. Poznato je 19 radioizotopa ajnštajnija s masenim brojevima 240 do 258 (najdulje živući izotop je 252Es, s približnim vremenom poluraspada 1,3 godine). Nema tehničke važnosti.

Citiranje:

ajnštajnij. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013. – 2024. Pristupljeno 21.7.2024. <https://www.enciklopedija.hr/clanak/ajnstajnij>.