akt (lat. actus).
1. Čin, radnja, djelo.
2. Kod Aristotela i u skolastici akt znači »razvijenu zbiljnost«. U bíti akta, po tumačenju neoskolastike, leži obilje mogućnosti (potentia) koje se mogu ozbiljiti u većoj ili manjoj mjeri. Ako su iscrpljene sve mogućnosti jednog akta, tad se govori o neograničenom aktu.
3. U likovnim umjetnostima, akt je prikaz gologa ljudskog tijela u različitim položajima, pokretima i držanjima. Nakon antike, koja je pod utjecajem starohelenske kulture stoljećima njegovala akt, on se u zapadnoeuropskoj umjetnosti ponovno javlja tek u romaničkom i gotičkom kiparstvu koje prikazuje golo tijelo suzdržljivo i shematski. Najstariji su aktovi likovi Adama i Eve, redovito smješteni na crkvenim portalima (tzv. Adamova vrata katedrale u Bambergu iz prve polovice XIII. st.; Radovanov portal katedrale u Trogiru iz 1240). Od renesanse, kada je ponovno otkrivena ljepota čovječjeg tijela, pa sve do danas akt je česta tema umjetničkih djela, a prikazuje se samostalno ili unutar kompozicije. Akt se prikazuje u različitim materijalima i svim slikarskim i kiparskim tehnikama (ugljen, kreda, boja, kamen, glina, bronca i dr.). Poluakt je prikaz gornjega dijela golog tijela.
4. Spis, dokument.
5. U kazalištu → čin
