Alba Iulia [a'~ ju'~] (mađarski Gyulafehérvár [ḑu'lαfεhe:rva:r], njemački Karlsburg [ka'rlsburk], od IX. do XI. st. slavenski Bălgrad, hrvatsko povijesno ime Erdeljski Biograd), grad na rijeci Mureş u Transilvaniji, središnja Rumunjska; 55 009 st. (2021). Glavni je grad okruga Alba. U središtu grada sačuvana je tvrđava izgrađena 1735. u Vaubanovu stilu sa sedam bastiona, unutar koje se nalaze romaničko-gotička katedrala sv. Mihaela (XIII. st.), knežev dvor (XVI–XVIII. st.), sveučilište (Universitatea »1 decembrie 1918«, osnovano 1991), knjižnica Batthyáneum (utemeljena potkraj XVIII. st.; sadržava više od 1200 starih rukopisa i oko 600 inkunabula). U katedrali se nalaze grobni spomenici Jánosa Hunyadija i kralja Ivana Zapolje. Kolegij (visoka škola) koji je 1622. osnovao Gábor Bethlen preseljen je 1658. u Aiud gdje djeluje i danas kao gimnazija (Colegiul Național Bethlen Gábor). Središte je vinogradarskoga područja. Razvijena je industrija vatrostalnih proizvoda (najveći je proizvođač porculana u zemlji), prehrambenih proizvoda (začini i dr.), električnih kabela, sagova i metalurgija (ljevaonica); proizvodnja vatrostalnog materijala i namještaja. U novije doba razvio se turizam.
Grad je nastao na mjestu naselja koje su Rimljani zvali Apulum; 1097. prvi se put spominje kao Alba Iulia. U XI. st. ušao je u sastav Ugarskoga Kraljevstva pod nazivom Gyulafehérvár. Bio je 1570–1699. prijestolnica Kneževine Transilvanije, s kojom je 1699. došao pod habsburšku vlast. U XVIII. st. grad je dao utvrditi Eugen Savojski, a u njemu se naselio velik broj Nijemaca pa je nazvan Karlsburg. Ondje je 1. prosinca 1918. proglašeno ujedinjenje Transilvanije s Rumunjskom. Gradu je nakon pripojenja Rumunjskoj vraćeno ime Alba Iulia.
