albedo (lat.: bjelina) (znak A), bezdimenzijska fizikalna veličina koja opisuje odražavanje svjetlosti s površine tijela koja sama ne svijetle, omjer toka zračenja odražene svjetlosti prema toku zračenja svjetlosti koja je pala na tijelo. Potpuno bijelo tijelo odrazilo bi svu svjetlost i imalo albedo jednak jedan, a apsolutno crno tijelo ne bi odrazilo ništa i imalo bi albedo jednak nuli. Mjerna jedinica albeda jest broj jedan.
1. U meteorologiji, vrijednosti albeda određuju se za različite vrste površine tla. Albedo za tlo prekriveno šumom iznosi 5% do 10%, suhom zemljom 10% do 15%, travom 25%, svježim snijegom 80%. Prema satelitskim mjerenjima albedo sustava Zemlja–atmosfera iznosi oko 30%.
2. U astronomiji, albedo planeta, satelita, planetoida i dr. određuje se na više načina.
Bondov (po američkom astronomu Georgeu Phillipsu Bondu, koji ga je prvi definirao) ili bolometrijski albedo pokazuje koliko ukupne Sunčeve energije objekt reflektira u svemir u svim smjerovima i na svim valnim duljinama. Za određivanje njegove vrijednosti potrebna su mjerenja iz više kutova. Među planetima, najveći Bondov albedo ima Venera (0,76) a najmanji Merkur (0,088). Općenito, veći albedo imaju tijela prekrivena gustim oblacima ili ledom, a manji tamna stjenovita tijela. Budući da se svemirska tijela u vanjskom Sunčevom sustavu sa Zemlje vide samo pod malenim faznim kutovima, jedini pouzdani podatci za određivanje njihova Bondova albeda dolaze iz svemirskih letjelica.
Geometrijski albedo određuje koliko je objekt sjajan gledano sa Zemlje iz smjera Sunca, pri punoj fazi (fazni kut 0°) u odnosu na savršeno difuzni disk. Može imati vrijednost od 0 do više od 1 (zbog pojačane refleksije u određenim smjerovima. Među planetima, najveći geometrijski albedo ima Venera (0,689), a najmanji Merkur (0,142). Jednostavnije se mjeri nego Bondov albedo te može biti manji ili veći od njega, ovisno o površinskim i atmosferskim svojstvima tijela. Vizualni geometrijski albedo uzima u obzir elektromagnetsko zračenje samo u vidljivom dijelu elektromagnetskoga spektra.
