Ankara (do 1930. Engürü [engyry'], europeizirano Angora), glavni grad Turske, po veličini drugi u zemlji; 5 186 002 st., šire gradsko područje 5 782 285 st. (procjena 2022). Leži na istoimenoj rijeci u središtu Male Azije, na Anatolijskome ravnjaku na 938 m apsolutne visine. Sastoji se od staroga sjevernoga dijela, koji je sačuvao srednjovjekovni istočnjački izgled, i od modernoga južnoga dijela, koji je podignut uglavnom nakon 1923. Danas je površinom najveći grad na svijetu (25 632 km²). Široke ulice s drvoredima i parkovi u novome dijelu daju gradu izgled oaze u pustoj okolici (stepska vegetacija). Ankarsko sveučilište (osnovano 1946), Bliskoistočno tehničko sveučilište (osnovano 1956), Sveučilište Hacettepe (osnovano 1967) i dr.; Nacionalna knjižnica; muzeji (arheološki s bogatom hetitskom zbirkom, etnološki, prirodoslovni, tehnološki muzej Çengelhan Rahmi M. Koç, Muzej Republike, Muzej anatolijskih civilizacija); kazalište, državna opera; botanički i zoološki vrt. Predsjednička palača. Iz rimskoga su razdoblja terme, rimska cesta Cardo Maximus te hram Augusteum, s glasovitim natpisom Monumentum Ancyranum na latinskome jeziku s grčkim prijevodom (kopija Augustove oporuke Res gestae divi Augusti). U bizantskome su stilu bazilika sv. Klementa iz VI. st. i gradske zidine iz VII–IX. st. Stare džamije: Alaeddinova (XII. st.), Hadži Bajramova (Hacı Bayram Cami, XV. st.), Cenabi Ahmed-pašina (XVI. st.; Sinanov rad) i dr. Najveća je džamija Kocatepe (XX. st.). Mauzolej (1944–53) i konjanički kip Mustafe Kemala Atatürka (1927; talijanski kipar Pietro Canonica). Metalna, kemijska, tekstilna (svila, vuna) industrija. Raskrižje željezničkih pruga i cesta prema Mramornomu, Egejskomu, Sredozemnomu i Crnomu moru. Brza željeznica povezuje Ankaru sa zapadom (s Eskişehirom i Istanbulom) i istokom zemlje (sa Sivasom). Međunarodna zračna luka Esenboğa. Podzemna željeznica. – U antičko doba Ankara je bila jako trgovačko središte. Oko 2000. pr. Kr. zauzeli su je Hetiti, a oko 1000. pr. Kr. Frigijci. Od VI. st. pr. Kr. u sastavu je Perzijskoga Carstva, 333. pr. Kr. zauzeo ju je Aleksandar III. Veliki, a nakon njegove smrti postala je središte Galacije. Pod imenom Ancyra došla je 189. pr. Kr. pod vlast Rimljana te je od 25. pr. Kr. bila središte rimske provincije Galatia Prima. U srednjem vijeku razarana je tijekom borbi Bizantinaca s Perzijancima, Arapima, Seldžucima i križarima. Od XII. st. u sastavu je seldžučkoga sultanata Konya (Ikonium), a od 1361. Osmanskoga Carstva. U blizini Ankare vojsku sultana Bajazida I. porazila je 1402. vojska Timura Lenka. Od 1919. Ankara je sjedište vlade Kemal-paše Atatürka te je 1923. postala glavni grad Republike Turske.
