struka(e): geografija, opća | povijest, opća

Apulija (talijanski Puglia [pu'ļ:a]), regija u jugoistočnoj Italiji, između Jadranskog i Jonskoga mora; 19 541 km², 3 922 941 st. (2021). Sastoji se od metropolitanskog područja Barija i pokrajina Barletta-Andria-Trani, Brindisi, Foggia, Lecce i Taranto. Obuhvaća pretežno nizinsko područje (čak 53,3% površine niže je od 300 m nadmorske visine) kojim dominira plodna, riječnim tokovima (Cervaro, Ofanto, Fortore, Candelaro, Carapelle) ispresijecana ravnica Tavoliere (ili Capitanata) na sjeveru i prostrana obalna nizina uz Jadransko more; južnim dijelom proteže se poluotok Salento (do 201 m visine). Viši predjeli zauzimaju rubne dijelove regije – na sjeveroistoku poluotok Gargano s istoimenim planinskim masivom (1065 m), na zapadu jugoistočni ogranci Apenina s gorjem Daunia (1152 m) te vapnenački ravnjak Murge (686 m) s mnogobrojnim krškim oblicima (Grotte di Castellana i dr.). Prevladava sredozemna (mediteranska) klima te šuma primorskoga bora i makija. U poljodjelstvu Apulije (žitarice, voće i povrće, duhan) posebnu važnost imaju vinogradarstvo i maslinarstvo (po nasadima vinove loze i proizvodnji maslinova ulja vodeća je talijanska regija). Stočarstvo (ovca); ribolov. Osim prehrambene (preradba poljoprivrednih proizvoda, konzerviranje ribe), jake su petrokemijska i kemijska industrija, metalurgija i brodogradnja. Razvijen je kulturni (Lecce, Bari, Alberobello), gastronomski i kupališni turizam (poluotok Salento). Nekoliko je lokaliteta na UNESCO-ovu popisu zaštićene svjetske kulturne i prirodne baštine: Alberobello, srednjovjekovna utvrda (iz XIII. st.) Castel del Monte u Andriji (od 1996), svetište sv. Mihovila u Monte Sant’Angelu na Garganu (od 2011) i bukove prašume u rezervatu prirode Foresta Umbra unutar nacionalnoga parka Gargano (od 2017). Najveći je grad i upravno središte Bari, ostali su veći gardovi Taranto, Foggia, Andria, Lecce.

Od IV. st. pr. Kr. pod vlašću Rimljana, a u ranome srednjem vijeku u sklopu Bizantskoga Carstva. Od 1059. normansko vojvodstvo. Potkraj XII. st. dolazi ženidbenim vezama u posjed njemačkih Hohenstaufovaca. U drugoj polovici XIII. st. postaje vlasništvom Anžuvinaca zajedno s Napuljem, s kojim ostaje povezana u svojoj daljoj povijesti.

Citiranje:

Apulija. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013. – 2025. Pristupljeno 16.12.2025. <https://www.enciklopedija.hr/clanak/apulija>.