struka(e): geografija, opća

Aralsko jezero, jezero u zapadnome dijelu Azije, u Kazahstanu i Uzbekistanu; obuhvaća 8300 km² (2015). Leži 42 m iznad razine mora. Do 1960. bilo je površinom četvrto jezero svijeta (68 000 km²). Nakon što su sovjetske vlasti radi natapanja plantaža pamuka preusmjerile tokove rijeka Amu-Darje i Sir-Darje, koje su ga opskrbljivale vodom, površina mu se naglo smanjuje (28 687 km², 1998; 17 160 km², 2004) te se dijeli na tri jezera: Sjeverno Aralsko jezero (Kazahstan), Južno Aralsko jezero (Kazahstan, Uzbekistan) i jedno manje jezero među njima (Barsakelmes; Kazahstan); god. 2003. Južno Aralsko jezero dijeli se na dva jezera (veći zapadni i manji istočni, koji je presušio 2014). Površina Aralskoga jezera smanjila se u proteklih šesdesetak godina na 10% nekadašnje površine. Isušivanje jezera ekološka je katastrofa svjetskih razmjera. Radi sprečavanja isušivanja Sjevernog Aralskog jezera podignuta je 2005. brana Kokaral koja sprečava otjecanje vode prem Južnom Aralskom jezeru. Povećani salinitet (45‰) uništio je gotovo sve oblike života u jezeru i oko njega. Nekadašnje luke nalaze se i pedesetak kilometara od jezera, a propali su ribolov i industrijska preradba ribe. God. 1997. Kazahstan, Uzbekistan, Turkmenistan, Tadžikistan i Kirgistan ugovorili su izdvajanje 1% dohotka za oporavak Aralskoga jezera, a 2006. tom se nastojanju pridružila i Svjetska banka.

Citiranje:

Aralsko jezero. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013. – 2024. Pristupljeno 21.5.2024. <https://www.enciklopedija.hr/clanak/aralsko-jezero>.