struka(e): botanika

autotrofija (auto- + -trofija), samohranidba; sposobnost ili svojstvo živih organizama da organske spojeve svojega tijela sintetiziraju (asimilacijom) iz neorganskih. Zelene biljke iskorištavaju CO2 iz atmosfere i vodu iz tla za sintezu ugljikohidrata, a uz pomoć dušika i drugih elemenata iz anorganskih soli tla grade složene molekule bjelančevina. Asimilacija CO2 odvija se u klorofilnom sustavu uz pomoć svjetlosne energije, koju zelene biljke u prirodi dobivaju od Sunca. Zato i naziv autotrofni fotosintetski organizmi, za razliku od autotrofnih kemosintetskih bakterija, koje energiju za sintezu organskih tvari dobivaju oksidacijom anorganskih spojeva: nitrifikacijske bakterije oksidiraju amonijačni i nitratni dušik, željezne bakterije oksidiraju ferospojeve u ferispojeve, a sumporne bakterije pribavljaju energiju za kemosintezu oksidacijom H2S i drugih sulfida, elementarnog sumpora i tiosulfata.

Citiranje:

autotrofija. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013. – 2024. Pristupljeno 9.11.2024. <https://www.enciklopedija.hr/clanak/autotrofija>.