struka(e): povijest, opća

Barska konfederacija, naziv za vojni savez koji je 29. veljače 1768. u Baru u Podoliji (danas u Ukrajini) sklopilo poljsko plemstvo pod geslom »obrane vjere i slobode«. Na čelu saveza bili su Adam Krasiński i Jerzy Mniszech, a vojni zapovjednik bio je Kazimierz Pułaski. Barska konfederacija bila je uperena protiv rusofilske stranke i sve većeg upletanja Rusije u unutar. prilike Poljske i Litve. Njezin je cilj bilo ukidanje svih zakona donesenih nakon 1764., a posebno zakona o ravnopravnosti pravoslavaca i protestanata s katolicima, koji je bio donesen pod ruskim pritiskom, te rušenje kralja Stanislava II. Augusta Poniatowskoga kao ruskog eksponenta. Sudionici Barske konfederacije računali su na pomoć Osmanskoga Carstva, Francuske, Saske i Austrije, čak i Pruske, jer su te zemlje poduprle savez zbog opasnosti od ruskog utjecaja u Poljskoj. Osmansko Carstvo objavilo je Rusiji rat (1768–74), a Austrija je dopustila pripadnicima Barske konfederacije da na njezinu teritoriju organiziraju svoje baze. Istodobno su protiv njih ustali seljaci i kozaci zapadne Ukrajine. God. 1769. stvorena je vrhovna vlast Barske konfederacije, tzv. Generalnost, sa sjedištem na području Habsburške Monarhije. Barska konfederacija obuhvatila je veći dio teritorija poljsko-litavske feudalne države. Ratom u njoj okoristile su se Pruska, Austrija i Rusija, pa su 1772. provele prvu podjelu Poljske. Barska konfederacija, koja je s jedne strane bila izraz domoljublja, a s druge anakronizma, izaziva do danas mnogobrojne proturječnosti u poljskoj historiografiji.

Citiranje:

Barska konfederacija. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013. – 2024. Pristupljeno 12.4.2024. <https://www.enciklopedija.hr/clanak/barska-konfederacija>.