struka(e): geografija, opća

Betlehem (aramejski bait lahm, hebrejski bēt leḥem: kuća kruha; akadski Bīt-ilu-Laham: kuća boga Lahama) (arapski Bayt Laḥm: kuća mesa), palestinski grad na Zapadnoj obali, 8 km južno od Jeruzalema; 25 255 st. (2007). Leži na Judejskim brežuljcima (775 m apsolutne visine). Sveučilište (osnovano 1973). U Betlehemu se rodio kralj David (Knjiga Samuelova), a prema Matejevu, Lukinu i Ivanovu evanđelju i Isus Krist. Glavna je građevina bazilika Rođenja Isusova, koju je 326. dala izgraditi sv. Jelena, majka cara Konstantina I. Velikog; rekonstruirana je za Justinijana u VI. st. Ispod bazilike je kripta, koja se nalazi na mjestu gdje se, prema predaji, rodio Isus Krist. Bazilika je, zajedno s hodočasničkim stazama Betlehema, 2012. uvrštena na UNESCO-ov popis svjetske kulturne baštine. Kraj bazilike su tri samostana, a izvan grada Davidov zdenac, Rahelin grob i ostatci crkve iz Justinijanova doba. Betlehem je poljoprivredno, trgovačko, turističko i hodočasničko mjesto. Stanovnici se bave i izradbom devocionalija, osobito od sedefa i maslinova drva. – Betlehem se spominje prvi put u XIV. st. pr. Kr., u tekstovima iz Tel el Amarne, i za Davida u X. st. pr. Kr. – Za arapsko-izraelskog rata 1967. Izrael ga je okupirao i iz njega protjerao oko 15 000 Palestinaca.

Citiranje:

Betlehem. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013. – 2024. Pristupljeno 13.12.2024. <https://www.enciklopedija.hr/clanak/betlehem>.