biocenoza (bio- + grč. ϰοίνωσıς: zajednica), životna zajednica raznovrsnih biljnih i životinjskih organizama koji žive na određenom staništu (biotopu) i uzajamno su povezani višestrukim odnosima. Radi lakšeg proučavanja odnosa među mnoštvom organizama u jednoj biocenozi, uobičajeno je izdvajanje biljne (fitocenoze) od životinjske zajednice (zoocenoze). Neki od čimbenika koji određuju opću strukturu biocenoze jesu: broj vrsta u zajednici (raznovrsnost), brojnost pojedine vrste u zajednici (abundancija), interakcija među vrstama, sposobnost oporavka nakon većeg poremećaja (npr. požara ili poplave), te stabilnost.
U svakoj samostalnoj biocenozi postoje proizvođači (producenti), najčešće autotrofne zelene biljke, što proizvode hranjive tvari, potrošači (konzumenti), heterotrofni organizmi biocenoze, koji tu hranu troše, i razgrađivači (reducenti), heterotrofni organizmi (uglavnom bakterije), koji razlažu organsku tvar uginulih članova biocenoze i omogućuju njezinu mineralizaciju (→ prehrambeni ili trofički lanac; trofički stupnjevi; ugljikov ciklus; dušikov ciklus). Prema tome, pravu biocenozu obilježuje povezanost organizama u procesu prirodnoga kruženja elemenata te određeni biološki okoliš, npr. šuma, livada, močvara. Znanost o biocenozama naziva se biocenologijom.