borij, kemijski simbol Bh (novolat. bohrium, po Nielsu Bohru), umjetni radioaktivni kemijski element atomskoga broja 107. Nalazi se u 7. periodi periodnoga sustava elemenata. Ubraja se u prijelazne elemente (→ transuranijski elementi).
Otkriće
Otkrili su ga 1995. njemački znanstvenici pod vodstvom Petera Armbrustera (1931–2024) i Gottfrieda Münzenberga (1940–2024) u Helmholtzovu centru za istraživanje teških iona GSI u Darmstadtu. Pripravljen je nuklearnom fuzijom, odnosno bombardiranjem izotopa bizmuta 209Bi jezgrama kroma 54Cr.
Fizikalna i kemijska svojstva
Poznato je 13 izotopa s masenim brojevima 260 do 278. Svi su izotopi borija nestabilni i radioaktivni. Nema tehničke važnosti.
Osnovni podatci o kemijskom elementu
| Ime kemijskog elementa |
Borij |
| Kemijski simbol |
Bh |
| Atomski broj |
107 |
| Relativna atomska masa |
(267), relativna atomska masa izotopa 267Bh iznosi 267,13 |
| Skupina elemenata |
Prijelazni metali; sintetski |
| Elektronska konfiguracija |
\(\displaystyle {\rm [Rn]}5f^{14}6d^{5}7s^{2}\) (predviđena) |
| Koeficijent relativne elektronegativnosti prema L. C. Paulingu |
Nema podataka |
| Oksidacijski brojevi |
Nema podataka |
| Agregacijsko stanje pri 20 °C i tlaku 1,01325 ⋅ 105 Pa |
Čvrsto (predviđeno) |
| Gustoća pri 20 °C i tlaku 1,01325 ⋅ 105 Pa |
Nema podataka |
| Talište pri tlaku 1,01325 ⋅ 105 Pa |
Nema podataka |
| Vrelište pri tlaku 1,01325 ⋅ 105 Pa |
Nema podataka |
| Otkriće |
1981. Peter Armbruster (1931–2024) i Gottfried Münzenberg (1940–2024) |
| Izotopi |
Do 2024. bilo je poznato 13 radioizotopa od kojih 270Bh i 278Bh imaju najdulje vrijeme poluraspada približno 60 s, odnosno 19 min. Nema stabilnih izotopa. |
