struka(e): kemija

borij, kemijski simbol Bh (novolat. bohrium, po Nielsu Bohru), umjetni radioaktivni kemijski element atomskoga broja 107. Nalazi se u 7. periodi periodnoga sustava elemenata. Ubraja se u prijelazne elemente (→ transuranijski elementi).

Otkriće

Otkrili su ga 1995. njemački znanstvenici pod vodstvom Petera Armbrustera (1931–2024) i Gottfrieda Münzenberga (1940–2024) u Helmholtzovu centru za istraživanje teških iona GSI u Darmstadtu. Pripravljen je nuklearnom fuzijom, odnosno bombardiranjem izotopa bizmuta 209Bi jezgrama kroma 54Cr.

Fizikalna i kemijska svojstva

Poznato je 13 izotopamasenim brojevima 260 do 278. Svi su izotopi borija nestabilni i radioaktivni. Nema tehničke važnosti.

Osnovni podatci o kemijskom elementu

Ime kemijskog elementa Borij
Kemijski simbol Bh
Atomski broj 107
Relativna atomska masa (267), relativna atomska masa izotopa 267Bh iznosi 267,13
Skupina elemenata Prijelazni metali; sintetski
Elektronska konfiguracija \(\displaystyle {\rm [Rn]}5f^{14}6d^{5}7s^{2}\) (predviđena)
Koeficijent relativne elektronegativnosti prema L. C. Paulingu Nema podataka
Oksidacijski brojevi Nema podataka
Agregacijsko stanje pri 20 °C i tlaku 1,01325 ⋅ 105 Pa Čvrsto (predviđeno)
Gustoća pri 20 °C i tlaku 1,01325 ⋅ 105 Pa Nema podataka
Talište pri tlaku 1,01325 ⋅ 105 Pa Nema podataka
Vrelište pri tlaku 1,01325 ⋅ 105 Pa Nema podataka
Otkriće 1981. Peter Armbruster (1931–2024) i Gottfried Münzenberg (1940–2024)
Izotopi Do 2024. bilo je poznato 13 radioizotopa od kojih 270Bh i 278Bh imaju najdulje vrijeme poluraspada približno 60 s, odnosno 19 min. Nema stabilnih izotopa.
Citiranje:

borij. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013. – 2025. Pristupljeno 18.6.2025. <https://www.enciklopedija.hr/clanak/borij>.