struka(e):
Brown, James
američki pjevač, skladatelj i producent
Rođen(a): Barnwell, Južna Carolina, 3. V. 1933.
Umr(la)o: Atlanta, Georgia, 25. XII. 2006.

Brown [brạun], James, američki pjevač, skladatelj i producent (Barnwell, Južna Carolina, 3. V. 1933Atlanta, Georgia, 25. XII. 2006). Jedan od ključnih predstavnika popularne glazbe druge polovice XX. stoljeća, žanrovski inovator koji je tijekom 1960-ih i 1970-ih izravno pridonio oblikovanju i promicanju rhythm and bluesa, soula i funka, ali i ranoga disca, hip-hopa, te drugih podvrsta suvremene plesne glazbe.

Odrastao u siromašnom okružju američkoga Juga, pod utjecajem swing i jazz-glazbenika Louisa Jordana odlučuje se za profesionalnu glazbeničku karijeru: prvi gospel-kvartet osniva tijekom izdržavanja kazne u maloljetničkome zatvoru u dobi od 16 godina. Sredinom 1950-ih priključuje se rhythm and blues pjevaču Bobbyju Byrdu u sastavu The Famous Flames, gdje je vodeći pjevač u njihovoj najprepoznatljivijoj pjesmi »Please, Please, Please« (1956). S istim sastavom 1958. objavljuje podjednako uspješan singl »Try Me«. Tim skladbama, a poslije i jedinstvenom kombinacijom strastvene vokalne izvedbe i razrađenih plesnih pokreta, učvrstio je popularnost i izvan onodobnih rasnih zadanosti južnih američkih država. Prvo Brownovo stvaralačko razdoblje sažima koncertni album Live at the Apollo (1963), sastavljen od energičnih nastupa pred publikom dvorane Apollo u newyorškom Harlemu. Iznimna instrumentalistička i pjevačka preciznost odlika je njegovih klasičnih izvedbi koje, u širem smislu, obilježavaju transformaciju rhythm and bluesa u soul kao zaseban žanr. Pjesme kao što su »Think« (1960), »Night Train« (1962) i »Out of Sight« (1964) reprezentativni su primjeri afroameričke plesne glazbe, te nagovještaj promjena koje donose skladbe »I Got You (I Feel Good)« (1965) i, naročito, »Papa’s Got a Brand New Bag« (1965). Izmijenjenom ritmičkom strukturom, koja uvodi naglasak na prvoj dobi u svakome taktu, Brown postavlja temelje funka kao novoga žanrovskog obrasca, ukorijenjenoga u soulu, rhythm and bluesu, afričkoj glazbi, te dijelom u jazzu. Važnost melodije potisnuta je u drugi plan, a sve komponente izvedbe podređene su složenom, sinkopiranom i naglašeno plesnom ritmu, uključujući »istrzane« gitarističke fraze i preciznu puhačku sekciju koja također dobiva perkusivnu ulogu. U emotivnim skladbama sporijega tempa, poput gudačima naglašene »It’s a Man’s Man’s Man’s World« (1966), razvidna su Brownova vokalna gospel-ishodišta. Istodobno, njegova crnačka samosvijest istaknuta je u skladbama nastalima u kontekstu pokreta za građanska prava pa je dvodijelni singl »Say It Loud – I’m Black and I’m Proud« (1968), s općom temom rasnih predrasuda u američkom društvu, poslužio i kao jedan od slogana tijekom društvenih previranja potkraj 1960-ih. Na čelu nove prateće skupine The J.B.’s u prvoj polovici 1970-ih učvrstio je poziciju središnjega predstavnika tvrdog uličnog funka, dodatno proširivši globalnu popularnost i utjecaj: »Get Up (I Feel Like Being a) Sex Machine« najpoznatija je skladba iz toga razdoblja.

Potkraj 1970-ih kvaliteta radova osjetno mu je oslabjela, a »Living in America« (1985) posljednji je Brownov veliki uspjeh na top-ljestvicama singlova. Nastankom rapa, hip-hopa i srodnih žanrova njegov repertoar ponovno dobiva na važnosti, uvelike i u formi sempliranih dijelova njegovih skladba, pretežito iz ranije stvaralačke etape; tema »Funky Drummer« (1969) jedan je od najpopularnijih predložaka među hip-hop, rap i pop-glazbenicima (Public Enemy, De La Soul, George Michael, Dr. Dre i dr.). Ostvarivši više od 800 skladba, u suradnji s vrhunskim glazbenicima (npr. saksofonisti Pee Wee Ellis i Maceo Parker, basist William »Bootsy« Collins, gitarist Jimmy Nolen) redefinirao je gotovo sve plesne glazbene idiome, te (posredno) promijenio tijek popularne glazbe. Opsežno kompilacijsko izdanje Star Time (1991) obuhvaća njegove najvažnije radove od 1956. do 1984. Godine 1986. primljen je u Kuću slavnih rock and rolla (Rock and Roll Hall of Fame).

Citiranje:

Brown, James. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013 – 2024. Pristupljeno 24.2.2024. <https://www.enciklopedija.hr/clanak/brown-james>.