Cluj-Napoca [kluž napo'ka] (njemački Klausenburg [klạu'zənburk], mađarski Kolozsvár [ko'ložva:r]), glavni grad okruga Cluj u Transilvaniji, na rijeci Someşul Mic, sjeverozapadna Rumunjska; 286 598 st. (2021), od čega 84,6% Rumunji, a 13,9% Mađari. Leži na dodiru gorja Apuseni te Someškog i Transilvanskog ravnjaka. U povijesnom središtu grada dominira gotička crkva sv. Mihaela (kraj XIV. st. – početak XV. st.), okružena pretežno građevinama iz XVIII. i XIX. st. među kojima se ističe barokna palača Bánffy (XVIII. st.; danas Nacionalni muzej umjetnosti); ostatci gradskih zidina s bastionima (Bastionul Croitorilor, XV. st.) i utvrde (Cetățuia) iz XVIII. st. Jako je gospodarsko (industrija, banke i dr.), kulturno i prosvjetno središte Rumunjske. Ima više sveučilišta (tehnološko, medicinsko-farmaceutsko, mađarsko Sapientia) među kojima se ističe Universitatea Babeș-Bolyai, najveće u zemlji (utemeljio ga je 1581. kao isusovački kolegij knez Stjepan Batory, u današnjem obliku osnovano 1959), konzervatorij, kazališta, muzeji (etnografski, povijesti Transilvanije, umjetnički, zoološki, speleološki, farmaceutski), botanički vrt. Godišnje se održava Transilvanski međunarodni filmski festival (od 2002). Industrijski se pogoni otvaraju potkraj XIX. st. (tvornica željezničkih vozila), a osobito je jak industrijski razvoj u drugoj polovici XX. st. (metalna, kemijska industrija i dr.); danas je razvijena elektrotehnička, farmaceutska, informatička, tekstilna (konfekcija), prehrambena (pivovara i dr.). Turizam; u okolici skijališta (Feleacu, Muntele Băișorii). Međunarodna zračna luka među najprometnijima je u zemlji (3,3 milijuna putnika, 2024).
Nalazi se na mjestu dačke naseobine Napoca, koja se u rimsko doba razvila u važan grad te je vjerojatno za cara Hadrijana (117–138) postala municipij, pa je u III. st. bila glavno središte Dacije (do rimskog napuštanja provincije 275). Područje grada došlo je poč. XI. st. pod Ugarsko Kraljevstvo, 1213. grad se, pod nazivom Castrum Clus, spominje kao središte županije, potom ga naseljavaju Nijemci te 1316. dobiva status slobodnog kraljevskog grada. Rodno mjesto kralja Matije Korvina (sačuvana je njegova rodna kuća), od 1526. pod Ivanom Zapoljom i njegovim nasljednicima pa u sastavu Kneževine Transilvanije, 1686. osvojile su ga habsburške postrojbe te je 1699. i formalno ušao u sastav Habsburške Monarhije. Bio je glavni grad Transilvanije kao habsburške krunske zemlje 1791–1848. i 1861–67. Nakon I. svjetskog rata pripao je Rumunjskoj, a 1940–44. bio pod Mađarskom. Naziv Cluj-Napoca ima od 1974.
