Dakar (franc. izgovor [daka:'ʀ]), glavni grad i najveća luka Senegala; 1 146 053 st. (2013; 1 438 725 st. procjena 2021), metropolitansko područje 3 938 358 st. (2020). Leži na obali Atlantskoga oceana, na poluotoku Cap Vert (rt Verde), na kojem se nalazi najzapadnija točka afričkoga kontinenta (Pointe des Almadies), a pripada mu i otočić Gorée u istoimenom zaljevu. Planski je izgrađen potkraj XIX. st. Trgovačko, financijsko i kulturno središte Senegala (sveučilište Cheikh Anta Diop osnovano 1957; institut za proučavanje afričkih kultura i dr.); zoološki vrt (osnovan 1903); etnografski muzej, Muzej crnačkih civilizacija, Kuća robova (izgrađena na otočiću Gorée 1776., muzej od 1962). Velika džamija (1964). Prehrambena i tekstilna industrija; rafinerija nafte. Turizam; automobilističko-motociklistička utrka Pariz–Dakar (1978–2008). Rašireni su umjetnički obrti. Željezničkom prugom do Saint-Louisa Dakar je povezan s dolinom Senegala, a preko gradova Thièsa, Kidire i Kayesa s Bamakom (Mali). Njegova je luka među najboljima i najopremljenijima u zapadnoj Africi. Međunarodna zračna luka Blaise Diagne. Trajektna linija za Ziguinchor. – Naselje Dakar nastalo je oko francuske utvrde podignute 1857. te je postalo opskrbnom lukom za brodove koji su plovili iz Francuske u Latinsku Ameriku i južnu Afriku. Dakar je do 1887. bio administrativno dio Goréea kao francuske općine (od 1872), potom je postao samostalna općina (kojoj je pak 1929. pripojen Gorée). Nakon izgradnje željeznice (1885) počeo se Dakar brzo razvijati te je 1902. postao glavni grad Francuske Zapadne Afrike. Grad i okolica bili su 1924–46. poseban administrativni teritorij (Circonscription de Dakar et Dépendances). U II. svjetskom ratu, nakon savezničke invazije u sjevernu Afriku, američke jedinice zaposjele su Dakar bez otpora 23. XI. 1942. Od 1959. bio je glavni grad Federacije Mali, a od 1960. glavni je grad Republike Senegal.
