struka(e):
ilustracija
DEMOGRAFSKA TRANZICIJA (prijelaz): opći model zapadnoeuropskih zemalja (lijevo) i Hrvatska (desno)

demografska tranzicija ili demografski prijelaz, prijelazno razdoblje u procesu razvoja stanovništva iz stanja visokih stopa nataliteta i mortaliteta, karakterističnih za predindustrijska društva, na nisku razinu stopa nataliteta i mortaliteta stanovništva karakterističnu za razvijena, moderna društva. Proces etapnog razvoja stanovništva, od kojega polazi teorija demografske tranzicije, izvodi se prvenstveno iz povijesnog iskustva razvoja stanovništva u zemljama zapadne i sjeverozapadne Europe. U procesu demografske tranzicije najprije se snizuje mortalitet, za kojim tek nakon određenoga razdoblja (koje je u nekim zemljama trajalo dulje, a u drugima kraće) dolazi do snizivanja nataliteta. Razdoblje u kojem pad mortaliteta istodobno prati snizivanje nataliteta naziva se središnja tranzicijska podetapa. Proces demografske tranzicije u razvoju stanovništva pojedinih zemalja mnogi autori bitno povezuju uz procese industrijalizacije i urbanizacije tih zemalja. Teorija demografske tranzicije važna je prije svega zato što pretpostavlja usku povezanost demografskih i društveno-ekonomskih procesa. Osnivačima teorije smatraju se Warren S. Thompson i Frank W. Notestein, u polovici XX. st., a slične je ideje zastupao Adolphe Landry početkom XX. st.

Proces demografske tranzicije zahvatio je tijekom dvaju posljednjih stoljeća stanovništva brojnih danas razvijenih zemalja. Najprije je zahvatio stanovništvo Francuske, i to u prvoj polovici XVIII. st., da bi do početka XX. st. zahvatio gotovo sve zemlje zapadne i sjeverozapadne Europe. Tijekom prve polovice XX. st. nastupio je u većini ostalih danas razvijenih zemalja, da bi nakon II. svjetskog rata zahvatio i mnoge zemlje u razvoju. Za Hrvatsku je karakteristično kasnije uključivanje u demografsku tranziciju (potkraj XIX. st.) i njegova kratkotrajnost (oko 80 godina). Središnja tranzicijska podetapa započela je 1930-ih. U posttranzicijsku etapu, koju obilježavaju niske i postojane stope rodnosti i smrtnosti, Hrvatska je ušla 1980-ih. Od početka 1990-ih mortalitet nadmašuje natalitet, tj. bilježe se negativne stope prirodnog priraštaja. Zbog znatnog utjecaja vanjskih čimbenika iz prošlih razdoblja, poput stalnog i jakog iseljavanja i gubitaka u dvama svjetskim ratovima, i drugih nepovoljnih društvenih, ekonomskih i političkih stanja i događaja, demografski prijelaz u Hrvatskoj nije bio praćen primjerenim gospodarskim razvojem.

Citiranje:

demografska tranzicija. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013 – 2024. Pristupljeno 23.2.2024. <https://www.enciklopedija.hr/clanak/demografska-tranzicija>.