struka(e): strane riječi | ekonomija | matematika
vidi još:  Filmski leksikon

distribucija (lat. distributio).

1. Podjela, razdioba; raspoređenost.

2. U statistici, matematički izraz koji opisuje vjerojatnost da će neka veličina poprimiti određenu vrijednost ili skup vrijednosti, raspodjela frekvencija kojima se u nekom skupu rezultata, poredanih od manjih prema većima, pojavljuju pojedini rezultati. Oblik krivulje distribucije omogućuje interpretaciju rezultata. Teorijske distribucije za diskretnu varijablu jesu binomna i Poissonova raspodjela, a za kontinuiranu normalna raspodjela, t‐raspodjela i F‐distribucija.

3. U matematičkoj fizici, do poopćenja pojma distribucije došlo je u težnji da se opravdaju i strogo zasnuju neki postupci i izvodi u teorijskoj fizici. Tako je npr. Paul Adrien Maurice Dirac uveo delta-funkciju koja je neprocjenjivo korisna u elektrodinamici i u kvantnoj teoriji. On ju je definirao ovim svojstvima: δ (x) = 0 za sve x osim za x = 0 i

+∞


−∞
δ (x) dx = 1.

Sama definicija matematički je besmislena, jer svaka funkcija koja ima vrijednost nula svuda, osim u jednoj točki, ima i integral nula. Formalnim se računom iz gornje definicije izvodi da za svaku neprekidnu funkciju f realne varijable vrijedi

+∞


−∞
ƒ (x) δ (x) dx = f (0).

Francuski matematičar Laurent Schwartz primijetio je da se svi postupci, dotad sasvim formalni i besmisleni, s »funkcijom« δ i drugim sličnim tvorevinama mogu matematički opravdati ako se one ne promatraju kao funkcije, nego kao preslikavanja koja funkcijama pridružuju brojeve. Točnije, on je uveo vektorski prostor D sastavljen od funkcija s određenim svojstvima, definirao je u tom prostoru topologiju, odnosno pojam konvergencije, i zatim distribuciju kao neprekidno linearno preslikavanje, koje svakoj funkciji f iz D pridružuje neki broj. Posebno, distribucija δ definirana je s δ (f) = f (0). Teorija distribucija se otada jako razvila, pa je snažno sredstvo ne samo u fizici nego i u mnogim granama matematike, posebno u teoriji parcijalnih diferencijalnih i integralnih jednadžbi.

4. U ekonomiji, administrativna razdioba dohotka, životnih sredstava, sredstava za investicije, sirovina i drugog, državnim odlukama mimo tržišnog mehanizma. Takav sustav razdiobe karakterističan je za ratno gospodarstvo kao i općenito za državno upravljanje gospodarskim procesima. U širem smislu označava razdiobu dobara i opskrbu stanovništva, bez obzira na oblik organizacije, a katkad se termin koristi u smislu raspodjele društvenog proizvoda.

5. U lingvistici, razmještaj ili pojavljivanje u kontekstu.

Citiranje:

distribucija. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013. – 2024. Pristupljeno 23.4.2024. <https://www.enciklopedija.hr/clanak/distribucija>.