struka(e): strane riječi | elektrotehnika | biologija | fizika | astronomija

faza (grč. φάσıς: pojava).

1. Razvojni stupanj, odsjek ili razdoblje u nekom procesu, dio ciklusa s određenim značajkama, oblik u kojem se nešto pojavljuje.

2. U astronomiji, izgled tijela koje nema vlastitog izvora svjetlosti, pa motritelj s obzirom na smjer izvora svjetlosti vidi samo dio tijela, kojime je faza određena. Faze pokazuju Mjesec (mlađak, srp s rogovima prema istoku, prva četvrt, uštap, zadnja četvrt, srp s rogovima prema zapadu) i planeti bliži Suncu od Zemlje (Merkur i Venera).

3. U fizici i fizikalnoj kemiji, homogeni dio koji se po svojim fizikalnim svojstvima izdvaja iz nekoga heterogenog fizikalnog sustava. Npr. plinoviti, homogeni tekući ili čvrsti dio neke smjese predstavljaju svaki za sebe pojedine faze; sustav od dvije čvrste supstancije u ravnoteži s njihovom otopinom sastavljen je od triju faza (→ fazno pravilo).

4. U fizici titranja i valova, veličina koja opisuje stanje titrajnoga procesa na nekome mjestu ili u nekom određenom trenutku. Kod harmoničkih titranja, faza je jednaka argumentu ωt + φ u jednadžbi x = A sin (ωt + φ), kojom je određena trenutačna vrijednost x veličine koja harmonički titra, pri čemu je A amplituda, ω kutna frekvencija titranja, φ početni fazni kut i t vrijeme koje je proteklo od početka promatranja titranja. U tom je značenju naziv faza sinonim za fazni kut, pa se izražava kutnom ili lučnom mjerom. Razlika faza dvaju istofrekventnih titranja naziva se i fazni pomak; titranja su istofazna ako je fazni pomak jednak nuli; titranja su protufazna ako je fazni pomak jednak 180°.

5. U elektrotehnici, vremenski pomak periodičnih električnih veličina kao što su izmjenični električni naponi ili električne struje. Ako je ta veličina opisana trigonometrijskom funkcijom, npr. trenutačna vrijednost izmjeničnoga električnog napona u = û sin (ωt + φ), gdje je û vršni električni napon, ω kružna frekvencija, a t vrijeme, fazom se naziva argument (ωt + φ), a kut φ fazni je pomak. Kod trofazne električne struje fazni je pomak između pojedinih električnih struja po 2π/3, tj. 120°. Zbog toga se i te električne struje nazivaju fazama, a slijedom toga i pripadni se električni vodiči (L1, L2, L3) također skraćeno nazivaju fazama. Pri prolasku izmjenične električne struje kroz vodič s jalovim električnim otporom također nastaje fazni pomak između električnog napona i električne struje, najviše do vrijednosti π/2, tj. 90°, s time da uz induktivni otpor (električna zavojnica) strujne promjene kasne za naponskima, a uz kapacitivni otpor (električni kondenzator) naponske promjene kasne za strujnima.

6. U biologiji, promjena u načinu udruživanja jedinki neke životinjske vrste koja nastaje zbog izmjene u gustoći populacije. Tako npr. šaške (Acridoidea) i gusjenice nekih leptira (npr. borova četnjaka) žive povremeno u gustim populacijama, u velikim rojevima, i to se naziva rojna faza (phasis gregaria), a povremeno vode pojedinačni način života, tj. nalaze se u tzv. samačkoj fazi života (phasis solitaria). Prijelazna faza (phasis transiens) prijelaz je od samačke prema rojnoj phasis congregans, a obratno phasis dissocians. – Razni stadiji u procesu diobe stanica, bilo tjelesnih bilo spolnih, također se nazivaju fazama: profaza, prometafaza, metafaza, anafaza i telofaza (→ mejoza; mitoza). Odsjeci u godišnjem ciklusu živih organizama zovu se fenofaze. (→ fenologija)

Citiranje:

faza. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013. – 2024. Pristupljeno 21.5.2024. <https://www.enciklopedija.hr/clanak/faza>.