struka(e): geografija, opća

Glomma [glɔ'ma] (Glåma [glo:'ma]), najdulja skandinavska rijeka; duga 623 km, porječje obuhvaća 41 970 km², uglavnom u Norveškoj (u Švedskoj 422 km²). Protječe istočnim dijelom južne Norveške, kroz mnoga jezera (Aursunden, Øyeren i dr.). Ulijeva se u fjord Oslo kraj Fredrikstada. Glavni su pritoci Vorma, Atna i Rena. Ime Glåma rabi se pretežno za gornji tok rijeke, uzvodno od ušća Atne. Glomma protječe kroz područje najbogatije šumom u zemlji; do 1980-ih bila je glavna norveška rijeka za splavarenje drva. Plovna je od ušća do vodopada Sarps; uzvodno samo mjestimice. Na rijeci i pritocima izgrađeno je stotinjak hidroelektrana koje proizvedu oko 13 200 GWh električne energije na godinu. Ribom je bogata uzvodno od Sarpsborga (losos i dr.). Razvijen je ribolovni turizam. Kraj uz donji tok rijeke ubraja se u najsnažnije industrijalizirana područja Norveške (gradovi Sarpsborg i Fredrikstad) s nekoć jakom drvnom industrijom. Glomma je često poplavljivala, osobito nizinska područja sjeverno od Øyerena; zahvaljujući nizu hidrotehničkih mjera poduzetih poslije poplave 1967., rizik je znatno smanjen.

Citiranje:

Glomma. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013. – 2026. Pristupljeno 7.6.2026. <https://www.enciklopedija.hr/clanak/glomma>.