godišnja doba, četiri razdoblja kalendarske godine koja traju od ravnodnevice (ekvinokcija) do suncostaja (solsticija) – proljeće i jesen, te od suncostaja do ravnodnevice – ljeto i zima. Godišnja doba na Zemlji posljedica su nagiba ravnine ekvatora prema ravnini ekliptike, koji iznosi 23,5°, te gibanja Zemlje oko Sunca. Zbog eliptičnosti Zemljine putanje, godišnja doba ne traju jednako; na sjevernoj polutki: proljeće traje 92 d 20 h, ljeto 93 d 15 h, jesen 89 d 19 h, zima 89 d 0 h. Na južnoj je polutki obratno. Toplina koju tlo dobije Sunčevim zračenjem ovisi pretežno o kutu upada zraka i o vremenu u kojem se Sunce nalazi iznad horizonta, a dijelom o udaljenosti Zemlje od Sunca. Kada je najbliže Suncu, Zemlja se giba najbrže i dobiva 6,9% više topline nego kada je najdalje od Sunca pa su zato jesen i zima na sjevernoj polutki kraći od proljeća i ljeta na južnoj polutki, zima je na sjevernoj polutki blaža, a ljeto umjerenije.