struka(e): povijest, opća

Golicin (Golicyn) [gal’i'cən], ruska boljarska porodica koja potječe od litavskoga velikoga kneza Gedimina. Dala nekoliko istaknutih ljudi u ruskoj političkoj i kulturnoj povijesti. Vasilij Vasiljevič (1643–1714) bio je utjecajan u doba cara Fjodora i carevne Sofije. Sudjelovao u više ratova protiv Osmanlija i krimskih Tatara. Nakon svrgavanja Sofije i dolaska Petra I., prognan. Isticao se svojom obrazovanošću. – Boris Aleksejevič (1654–1714) sudjelovao je u dvorskom prevratu koji je na vlast doveo Petra I. (1689). Kao član trijumvirata vodio državne poslove za careva boravka u inozemstvu. Izgubivši poslije carevu naklonost, povukao se iz političkog života i zakaluđerio (1713). – Dmitrij Mihajlovič (1665–1737) bio je kao gojenac Petra I. na pomorskom školovanju u Mlecima i Perastu. Poslije poslanik u Carigradu, kijevski vojvoda i gubernator, senator i na kraju član Vrhovnoga tajnog vijeća. Nakon smrti Petra I. bio je na čelu boljara koji su htjeli ograničiti autokratsku carsku vlast. Zato ga je carica Ana Ivanovna 1736. bacila u tvrđavu Schlüsselburg, gdje je i umro.

Citiranje:

Golicin. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013. – 2024. Pristupljeno 19.5.2024. <https://www.enciklopedija.hr/clanak/golicin>.