Goražde, grad uz gornji tok rijeke Drine u istočnoj Bosni, BiH (Federacija BiH); 11 806 st. (2013; 16 273 st., 1991). Leži na istočnim obroncima Jahorine, na visini od 345 m. Prehrambena, kemijska, kožarska i metalna industrija, proizvodnja obuće. Turizam. Raskrižje putova koji vode prema Sarajevu te Foči i Dubrovniku, Nikšiću i Užicama. U okolici su ležišta željezne rude. – Prvi se put spominje 1379. kao postaja na putu dubrovačke karavanske trgovine, zatim 1404. u svezi s pripadnicima Crkve bosanske i 1415. kao trg. U povelji kralja Alfonsa V. Velikodušnoga hercegu Stjepanu Vukčiću Kosači iz 1444., Goražde se spominje kao župa i u njoj utvrđeni grad Novi. U srednjem vijeku ondje se nalazila carinarnica humskih velikaša i dubrovačka trgovačka kolonija. Osmanlije su osvojili Goražde 1463. i u XVI. st. izgradili drveni most preko Drine. Od 1519. do 1523. ondje je djelovala tiskara. Za osmanske vladavine Goražde se nalazilo u Hercegovačkom (1463–1851) i Sarajevskom sandžaku (1851–78), a u razdoblju od 1870. do 1880. bilo je samostalni kadiluk. Tijekom rata u BiH Goražde su od travnja 1992. napadale srpske snage, dok se u grad sklonilo više tisuća Bošnjaka prognanih iz okolnih krajeva. Zbog toga ga je Vijeće sigurnosti UN-a proglasilo zaštićenom sigurnosnom zonom (1993). Srpski napadi obnovljeni su u travnju 1994, pa su zrakoplovi NATO-a intervenirali udarima na srpske položaje. Nakon Daytonskih sporazuma (1995) bošnjačka enklava oko Goražda koridorom je spojena s ostatkom Federacije BiH.