struka(e): geografija, hrvatska | geologija

Gospodska špilja (Gospodska pećina, Milaševa pećina), špilja iznad izvora rijeke Cetine, sjeverno od Vrlike; duga je 3111 m. Sastoji se iz više dvorana i kanala. Gornja suha etaža bila je povremeno nastanjena u prapovijesno doba. U njezinoj prednjoj dvorani nađeni su u gornjopleistocenskim naslagama ostatci špiljskoga medvjeda, vuka, špiljske hijene, jelena, divokoze i dr. Starije naslage (holocen) sadrže ostatke kostura divlje svinje, jelena i srne te udomaćenih životinja. Ulazni (prednji) dio špilje bio je nastanjen u paleolitiku (nalaz kremenog artefakta), brončanom i željeznom dobu (ognjišta, keramika) te u srednjem vijeku. Donjom etažom teče podzemni tok Cetine i taj se dio intenzivno istražuje. Špilju su prvi opisali Alberto Fortis (1774) i Ivan Lovrić (1776).

Citiranje:

Gospodska špilja. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013. – 2024. Pristupljeno 21.5.2024. <https://www.enciklopedija.hr/clanak/gospodska-spilja>.