hamamelis (znanstv. lat., od grč. ἄμα: istodobno + μῆλον: jabuka, plod, zbog istodobnog perioda cvatnje i dozrijevanja plodova; grč. ἁμαμηλίς: drvo ili grm s plodovima, možda mušmula) (Hamamelis virginiana), listopadni grm ili nisko drvo (3 do 6 m) iz porodice Hamamelidaceae, nalik na lijesku. U prirodi raste u šumama istočnih dijelova Sjeverne Amerike. Listovi su naizmjenični, a po obliku eliptični, jajasti ili obrnuto jajasti, dugački do 15 cm i široki do 10 cm, u mladosti gusto dlakavi, poslije goli. Cvjetovi su zlatnožute do crvene boje, skupljeni po dva do tri u cvatovima na kratkim dršcima u pazušcima listova. Razvijaju se ujesen, od listopada do prosinca, tj. istodobno kada listovi mijenjaju boju i otpadaju. Plodovi su gusto dlakavi, 10 do 15 mm dugi tobolci, koji sazrijevaju tek od listopada do studenoga iduće godine. Kada su zreli, otvaraju se naglo i snažno izbacuju smeđe do crne sjemenke nekoliko metara uokolo. List i kora hamamelisa sadržavaju do 12% tanina i rabe se protiv poremećaja venske cirkulacije (hemoroida, proširenih vena, upala vena), kao adstringens (→ adstringencije) te u njezi kože i sluznice. Hamamelis virginiana uvezena je u Europu 1736. kao ukrasno drvo, a kao ukrasne uzgajaju se i vrste Hamamelis vernalis, također iz Amerike, te Hamamelis japonica iz gorskih područja Japana.
