Hotin (Hotyn/Хотин [hotɨ'n], ruski Хотин [xat’i'n]), grad u jugozapadnome dijelu Ukrajine, Černivecka oblast, na desnoj obali Dnjestra, u blizini granice prema Rumunjskoj i Moldaviji; 9132 st. (2020). Među arhitektonskim se spomenicima ističe utvrda iz XIII–XV. st. Prehrambena i drvna industrija; ciglane, proizvodnja sagova.
Grad je nastao na mjestu staroga slavenskog utvrđenog naselja, a u III. st. bio je pod vlašću Dačana. U X. st. došao je pod vlast Kijevske Rusi, koju je poslije zamijenila vlast lokalnih knezova. U XIII. st. razvio se u trgovinsko središte kao genovska kolonija , a u XIV. i XV. st. priznavao je ugarsku i moldavsku vlast. Zahvaljujući svojemu geografskom položaju, od XVI. do XVIII. st. više je puta mijenjao gospodare. Kraj Hotina su Poljaci 1621 (Stanisław Lubomirski i Jan Karol Chodkiewicz) i 1673 (Jan III. Sobjeski) pobijedili Osmanlije. Nakon poraza osmanske vojske 1739. kraj Stavučana tvrđava Hotin predana je Rusima, ali je ugovorom o miru bila vraćena Osmanlijama. Rusija je 1812. anektirala Hotin s Besarabijom i zadržala ga do 1918., kada je pripao Rumunjskoj. Pod njemačkom je okupacijom bio 1940–44., a nakon II. svjetskog rata u sastavu Ukrajine.
