Ifni, priobalni teritorij u jugozapadnome Maroku, uz atlantsku obalu, bivši španjolski posjed (1502 km²); oko 53 000 st., pretežno Berbera. Obuhvaća sjeverne ogranke Anti Atlasa, s prosječnom visinom od 900 m. Stočarstvo (ovce, koze, deve); poljodjelstvo (žitarice); ribarstvo. Veće gradsko središte Sidi Ifni (22 696 st. 2024) lokalno je obrtničko središte i luka. Stanovništvo se bavi ribolovom te uzgojem ovaca, deva i koza. Kupališni turizam. Proizvodnja arganova ulja i ulja indijske smokve. – Područje Ifnija pripadalo je berberskim plemenima, a u VIII. st. osvojili su ga Arapi. Španjolci su ga zaposjeli 1476–1524. (Santa Cruz de la Mar Pequeña). Marokanski sultan Muhamed II. priznao je 1860. španjolski suverenitet nad Ifnijem, ali su ga Španjolci ponovno zaposjeli tek 1934., kada je to područje (enklava) postalo španjolskim protektoratom. Od 1946. bio je dio kolonije Španjolske Zapadne Afrike. Maroko je, postavši 1956. neovisan, 1957–58. osvojio veći dio teritorija, ali je grad Sidi Ifni s okolicom ostao pod španjolskom vlašću, kao prekomorska pokrajina do 1969. kada je vraćen Maroku.
