Ija (Io), Jupiterov satelit koji kružnom putanjom (ekscentricitet 0,0041) koja je približno u ekliptičkoj ravnini (inklinacija na ekliptiku 2,21°) obilazi Jupiter s periodom od 1,769 dana i sinkrono se okreće oko svoje rotacijske osi. Period njezina obilaska Jupitera u rezonanciji je s periodima Europe i Ganimeda: dok Ija obiđe Jupiter četiri puta, Europa ga obiđe dvaput, a Ganimed jedanput. Sferna je oblika, promjera 3642 km, malo veća od Mjeseca. Sastoji se od silikatnih stijena i rastaljene željezne jezgre i najgušća je od svih Jupiterovih satelita (prosječna gustoća 3530 kg/m³). Vulkanski je najaktivnije tijelo Sunčeva sustava s više od 400 aktivnih vulkana. Vulkansku aktivnost potiču plimne sile Jupitera, Europe, Ganimeda i Kaliste. Nekoliko vulkana izbacuje sumpor i sumporov dioksid do visine od 500 km. Površinska temperatura je između 90 i 130 K. Površina joj je svijetla (albedo 0,62), geološki mlada, gotovo bez kratera, prekrivena raznobojnim naplavinama, tokovima lave od kojih su neki duži od 500 km i sadrže različite spojeve sumpora. Otkrio ju je Galileo Galilei 1610. Nazvana je po Iji, kćeri riječnoga boga Inaha koja je Zeusu rodila sina.
