struka(e): medicina
ilustracija
INFARKT srčanoga mišića, tipična elevacija ST-e segmenta (strjelice) na elektrokardiogramu u akutnome srčanom infarktu
ilustracija
INFARKT srčanoga mišića: 1. koronarne arterije koje opskrbljuju krvlju srčani mišić, 2. područje infarkta u srčanome mišiću

infarkt (od latinski infarctus, particip prošli glagola infarcire: trpati, umetati), odumiranje ograničenoga područja organa ili tkiva zbog prekida arterijske opskrbe krvlju uzrokovanog embolijskim ili trombotičnim začepljenjem vitalne arterije (→ embolija; tromboza), zbog ateroskleroze ili pritiska tumora na žilu. Može biti anemični ili bijeli infarkt, koji nastaje kada područje nekog organa ostane bez krvi jer se začepe arterije koje ga opskrbljuju; hemoragijski ili crveni infarkt, koji nastaje kada se krv izlije iz oštećenih arterija; septični infarkt, koji nastaje zbog bakterijske infekcije. Karakteristična morfološka promjena u području infarkta ishemijska je koagulacijska nekroza, tj. grušanje i odumiranje tkiva uz zrnato raspadanje stanica, dok se u mozgu vidi kolikvacijska (kašasta) nekroza. Tijekom bolesti područja infarkta najčešće se pretvaraju u vezivne ožiljke, koji nadomještaju funkcijsko tkivo. Najznačajniji su infarkt srčanoga mišića (miokarda), mozga i pluća, koji mogu dovesti do smrti. Rjeđi su infarkt crijeva i udova.

Infarkt srčanoga mišića (infarctus myocardii) ograničeno je odumiranje srčanoga mišića uzrokovano naglim prekidom protoka krvi u koronarnoj arteriji srca. Uzrokuje ga začepljenje koronarne arterije trombom nastalim na mjestu koje je već bilo suženo aterosklerotskom promjenom žile (približno u 90% slučajeva), rjeđe embolija i spazam koronarne arterije, a vrlo rijetko nastaje pri zdravim koronarnim žilama kod nagloga, neprimjereno velikog opterećenja srca. Očituje se žestokom boli u području prsne kosti (→ angina pektoris) koja slabo reagira na nitroglicerin (→ glicerol-trinitrat), uz znojenje i aritmiju bila, koje je ubrzano (infarkt prednje srčane stijenke) ili usporeno (infarkt stražnje stijenke). Dijagnoza se potvrđuje elektrokardiografijom (EKG) i laboratorijski (povećanje vrijednosti nekih enzima u krvi). Liječenje se provodi u jedinicama koronarne skrbi.

Citiranje:

infarkt. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013. – 2024. Pristupljeno 19.7.2024. <https://www.enciklopedija.hr/clanak/infarkt>.