Inglehart [i'ŋgəlhα:ɹt], Ronald Franklin, američki politolog (Milwaukee, 5. IX. 1934 – Ann Arbor, Michigan, 8. V. 2021). Doktorirao je na Sveučilištu Chicago 1967., bio je profesor političke znanosti na Sveučilištu Michigan (od 1978). Osnivač i prvi ravnatelj (1981–2013) World Values Surveya (WVS), svjetske mreže društvenih znanstvenika koji su provodili reprezentativna nacionalna istraživanja što su obuhvatila više od sto zemalja na svim kontinentima s više od 90 posto svjetskoga stanovništva. Važna su njegova istraživanja sociokulturne promjene, posebno promjene osnovnih vrijednosti u zapadnim društvima. U svojem prvom značajnom djelu Tiha revolucija: promjena vrijednosti i političkih stilova u zapadnim društvima (The Silent Revolution: Changing Values and Political Styles among Western Publics, 1977) otkrio je temeljnu promjenu vrijednosti u međugeneracijskom rascjepu u zapadnim društvima: dok starija generacija nastavlja slijediti materijalističke vrijednosti (dohodak, status), mlađe generacije prihvaćaju postmaterijalističke vrijednosti (samoizražavanje, pripadanje, identitet, poštovanje). Taj je model primijenio na istraživanje modernizacije i kulturne evolucije društava te njihove povezanosti s razvojem demokracije. Pokazao je da s rastom obilja kulturna pitanja dobivaju veću važnost, vrijednosne polarizacije postaju važnije od klasnih, što se izražava u velikim kulturnim razlikama među društvima koje su vezane uza stupanj razvijenosti demokratskih institucija. Na temelju rezultata istraživanja WVS-a kreirao je (s Christianom Welzelom) kulturnu kartu svijeta (Inglehart-Welzelova kulturna karta svijeta) zasnovanu na dvije glavne dimenzije međukulturnih razlika: polarizaciji između tradicionalnih i sekularno-racionalnih vrijednosti te polarizaciji između vrijednosti samoodržanja i samoizražavanja (koja se odnosi na polarizaciju materijalističkih i postmaterijalističkih vrijednosti). S Welzelom je revidirao teoriju modernizacije koja se temelji na četiri postavke: 1. modernizacija nije linearan, ireverzibilan i deterministički proces; 2. društvene i kulturne promjene ovise o »prijeđenom putu« svake zemlje, njezinoj posebnoj povijesti i tradiciji; 3. modernizacija nije pozapađivanje (vesternizacija); 4. modernizacija automatski ne donosi demokratizaciju jer industrijalizacija može voditi fašizmu, komunizmu ili demokraciji, ali na dugi rok vodi demokratizaciji. Bio je član Američke akademije umjetnosti i znanosti (od 2009). Ostala važnija djela: Kulturna promjena u naprednom industrijskom društvu (Culture Shift in Advanced Industrial Society, 1990), Modernizacija i postmodernizacija: kulturna, ekonomska i politička promjena u 43 društva (Modernization and Postmodernization: Cultural, Economic and Political Change in 43 Societies, 1997), Sveto i svjetovno: religija i politika u svijetu (Sacred and Secular: Religion and Politics Worldwide, koautorica Pippa Norris, 2004), Modernizacija, kulturna promjena i demokracija: slijed ljudskog razvitka (Modernization, Cultural Change and Democracy: The Human Development Sequence, koautor Christian Welzel, 2005), Kulturna evolucija: ljudske motivacije mijenjaju i preoblikuju svijet (Cultural Evolution: People’s Motivations Are Changing and Reshaping the World, 2018).
