interogativna logika (prema kasnolatinskom interrogativus: upitan) (erotetička logika ili logika pitanja), istraživanje općih svojstava i odnosâ pitanjâ i njihovih relacija. To se istraživanje vraća daleko natrag u tradicionalnu filozofiju, no sustavni radovi iz toga područja pojavili su se tek u XX. st. Kao i u slučaju tvrđenja, prilikom postavljanja pitanjâ može se praviti razlika između upitne rečenice, izricanja te rečenice u određenoj situaciji i pitanja koje se izriče tim izričajem. To ne vrijedi za svako pitanje, već samo za pitanje u logičkom smislu, tj. za ono koje uvijek sadrži želju za određenim informacijama, po mogućnosti u svezi sa zahtjevom upućenim nekomu adresatu da pruži tu informaciju. Otuda je takva vrsta pitanja uvijek stanoviti epistemički imperativ, tj. zahtjev da se na nj odgovori sukladno danomu epistemologijskomu konsenzusu.
