struka(e):
ilustracija
ISLAMSKA UMJETNOST, abasidski tanjur s motivom ptice, IX-X. st., Gemeente Museum, Hag
ilustracija
ISLAMSKA UMJETNOST, Adam i Eva, na stranici rukopisa Manafija al-Hayawana, 1298., New York, Pierpont Morgan Library
ilustracija
ISLAMSKA UMJETNOST, Ali-pašina džamija u Sarajevu, XVI. st., BiH
ilustracija
ISLAMSKA UMJETNOST, Çinli Kiosk, Topkapi saraj, XV. st., Istanbul, Turska
ilustracija
ISLAMSKA UMJETNOST, Ibn Tulunova džamija u Kairu, IX. st., Egipat
ilustracija
ISLAMSKA UMJETNOST, iranska plitica, X. st., Kuwait, Kuvajtski nacionalni muzej
ilustracija
ISLAMSKA UMJETNOST, iranska plitica, XII-XIII. st., Teheran, Nacionalni muzej
ilustracija
ISLAMSKA UMJETNOST, kaligrafska stranica iz mape sultana Murata III., Beč, Österreichische Nationalbibliothek
ilustracija
ISLAMSKA UMJETNOST, kapitel iz haremske dvorane Alhambre, XIV. st., Granada, Španjolska
ilustracija
ISLAMSKA UMJETNOST, Karavana hodočasnika ide u Meku, ilustracija iz Al-Haririjevih makama, 1237., Pariz, Bibliothèque nationale
ilustracija
ISLAMSKA UMJETNOST, minaret ukrašen keramičkim pločicama, XIV. st., Natanz, Iran
ilustracija
ISLAMSKA UMJETNOST, minaret Velike džamije u Samarri, IX. st., Irak
ilustracija
ISLAMSKA UMJETNOST, minijatura iz Šahname, 1573., Zagreb, Hrvatski državni arhiv
ilustracija
ISLAMSKA UMJETNOST, minijatura meleka (anđela) Džibrila
ilustracija
ISLAMSKA UMJETNOST, most preko rijeke Aras, XIV. st., obnovljen u osmanskome razdoblju, Turska
ilustracija
ISLAMSKA UMJETNOST, mošejni žižak iz Sirije, 1286., New York, Metropolitan Museum
ilustracija
ISLAMSKA UMJETNOST, nadgrobni spomenik, istočni Radkan, 1281., Iran
ilustracija
ISLAMSKA UMJETNOST, pustinjski dvorac i kupalište Qusayr Amra, 715., Jordan
ilustracija
ISLAMSKA UMJETNOST, Reza Abasi, minijaturna slika mladića, 1630., Dublin, Chester Beatty Library
ilustracija
ISLAMSKA UMJETNOST, tanjur iz Sirije, kraj XII. st., Washington, Freer Gallery of Art
ilustracija
ISLAMSKA UMJETNOST, Ustad Mansur, Pauni, mapa slikâ mogulske dinastije, Indija, oko 1610.
ilustracija
ISLAMSKA UMJETNOST, utvrda u Gvalioru, građena za mogule u Agri i Fatehpur Sikri, obnovljena u XVIII. st., Indija
ilustracija
ISLAMSKA UMJETNOST, Velika džamija u Jazdu, XIV. st., Iran
ilustracija
ISLAMSKA UMJETNOST, Velika džamija u Kairouanu, VII–IX. st., Tunis
ilustracija
ISLAMSKA UMJETNOST, Zbor ptica, turkmenski stil, 1493., Oxford, Bodleian Library
ilustracija
ISLAMSKA UMJETNOST, zdjela tipična za keramiku Dagestana, XV. st., Gemeente Museum, Hag

islamska umjetnost. Pojava islama i njegovo širenje od VII. st. dalje uvjetovali su razvoj umjetnosti koja se kroz kratko vrijeme proširila na golemu području od Indije do zapadne Afrike i Španjolske. Unatoč regionalnim razlikama, ta umjetnost ima svuda zajedničke osnovne značajke. Povezana s religijom koja zazire od likovnoga prikazivanja figuralnih tema, razvila je raskošnu ornamentiku i bogatu graditeljsku djelatnost u kojoj su se preuzimali i asimilirali elementi iz predislamskih civilizacija (od sasanidsko-perzijske i sirijske umjetnosti, preko bizantske i koptsko-egipatske do helenske, helenističke i rimske). Sačuvane su pretežito građevine religijske namjene, dok su spomenici svjetovnoga graditeljstva rijetki (kalifski dvorci, hanovi, karavan-saraji, javne česme, mostovi i utvrde).

Osnovni je tip sakralne arhitekture mošeja (naziv raširen na području arapapske dominacije), odnosno džamija, uokvirena četverokutnim dvorištem s trijemovima. U unutrašnjosti džamije, prekrivene sagovima, nasuprot glavnom ulazu nalazi se ukrašena niša, mihrab, okrenuta prema Meki, pred kojom se moli imam, a u njezinoj neposrednoj blizini nalazi se mimber, povišeno mjesto, propovjedaonica, redovito izvedena od bogato izrezbarena drva ili kamena. Uz džamiju se diže jedan ili više minareta, a u ograđenu dvorištu nalazi se bazen s vodom ili česma, šadrvan, za obredno pranje. Prvu džamiju dao je 623. podignuti Muhamed u mjestu Kuba kraj Medine. Nešto poslije u Meki je podignuta džamija (Masdžid al-Haram) s nizom trijemova oko Kabe; takav je tip dobio konačan arhitektonski oblik u znamenitoj džamiji Omejida u Damasku s početka VIII. st. S džamijom su vrlo često povezane škole (medresa) i knjižnice. Pod bizantskim se utjecajem razvila džamija centralnoga tlocrta s kupolom (džamija Kupola na stijeni u Jeruzalemu, kraj VII. st.). Značajan je arhitektonski element luk, osobito u obliku potkove (Španjolska) i u obliku presjeka brodskoga trupa (Perzija). Zidovi, stupovi, kupole i lukovi prekriveni su ornamentima u opeki, štuku, raznobojnu kamenu, fajansi, glaziranim pločicama (azulejos), a u sustav takvih dekoracija idu i tzv. stalaktitni svodovi, koji dočaravaju stilizirane špiljske stropove. Motivi su najčešće geometrijski, rjeđe biljni i životinjski, preneseni sa sagova, a na njima se često isprepleću različiti tekstovi iz Kurana, ispisani dekorativnim pismom. Ta je plošna dekoracija doživjela procvat u Egiptu (arabeska), odakle je prenesena u Španjolsku i južnu Italiju. Minijaturno slikarstvo (prijepisi Kurana, prijevodi antičkih tekstova i djela perzijskih pjesnika) cvalo je u Perziji i Indiji od XV. do XVIII. st. Islamska je umjetnost postigla značajna ostvarenja u primijenjenim umjetnostima. U keramici, koja je isprva bila tehnički i formalno jednostavna, poslije se, pod utjecajem sasanidske umjetnosti, primjenjivao postupak glaziranja, koji je dosegnuo zanatski i umjetnički vrhunac u majolici i toreutici, osobito u tehnikama tauširanja i cizeliranja. Visok su razvoj postigli ćilimarstvo (osobito u Anatoliji, Perziji i na Kavkazu u XV–XVII. st.), proizvodnja svilenih tkanina (Španjolska i Perzija, XV–XVII. st.) i izradba skupocjenih staklenih posuda (Sirija i Perzija, VII–IX. st.; Egipat, X–XII. st.).

U islamskoj se umjetnosti može razlikovati nekoliko stilskih faza i regionalnih inačica. U početnoj fazi (omejidski stil) gradile su se džamije s kupolom pod utjecajem helenističko-bizantskog graditeljstva (Kupola na stijeni, odn. Qubba al-Saẖrā u Jeruzalemu, VII. st.). U abasidskome stilu (do 1000. god.) prevladavali su perzijski elementi, osobito u unutrašnjosti građevina, koje su raskošno ornamentirane (Masdžid-e Džama u Kairouanu, od IX. st.; Velika džamija u Samarri, IX. st.). Seldžučki stil, proširen u XI–XIII. st. po cijeloj islamskoj Aziji, stvorio je džamije s kupolom nad molitvenim prostorom i s četirima velikim nadsvođenim nišama (ivan) unutar dvorišta, standardni tip medrese i monumentalne mauzoleje (Perzija). Takvi su se mauzoleji i grobne mošeje gradili i u mamelučkome stilu (XIII–XVI. st.) u Egiptu i Siriji (grobna džamija Kait Beja u Kairu, XV. st.). Sjajan je razvoj doživjela islamska umjetnost u maurskome stilu u Španjolskoj (Velika Abdurahmanova džamija, tzv. La Mezquita u Córdobi, IX–X. st.; Alhambra kraj Granade, XIII–XIV. st.). Mauri su kao graditelji bili u službi kršćanskih vladara (stil mudéjar; tzv. Pilatova kuća u Sevilli, XVI. st.). Perzijsko-mongolski stil (XIII–XV. st.) pokazuje jake utjecaje Dalekog istoka; razvijala se značajna arhitektonska djelatnost u kojoj je kupola dobila iznimno značenje (Saborna džamija u Varaminu nedaleko od Teherana, XIV. st.). U tom su se razdoblju razvili osobito minijatura i keramički mozaik. Sefevidski stil (1500–1720) dao je arhitekturi nove elemente (Šahova, danas Imamova džamija u Esfahanu, XVII. st.). To je istodobno i klasično razdoblje proizvodnje ćilima i skupocjenih tkanina. U Indiji je mogulski stil (1520–1800) razvijao izvornu arhitekturu u kamenu (Crvena palača, Tāj Mahal i Biserna džamija u Agri, prijestolnici velikih mogula). Osman(lij)ski stil proširio se od 1300. po cijelome Turskome Carstvu. Pod jakim bizantskim utjecajem razvila se izgradnja kupole s pandantivima; kao prototip je poslužila glasovita Aja Sofija u Carigradu iz VI. st., koja je u XV. st. pretvorena u džamiju. Najpoznatije su turske džamije Zelena džamija i Velika džamija u Bursi (XIV/XV. st.) te Bajazidova džamija i džamija Sulejmana Veličanstvenog u Carigradu, obje iz XVI. st.

Citiranje:

islamska umjetnost. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013 – 2024. Pristupljeno 23.2.2024. <https://www.enciklopedija.hr/clanak/islamska-umjetnost>.