struka(e):
ilustracija
IZOMERIJA, primjeri nekih izomernih spojeva
ilustracija
IZOMERIJA, primjeri nekih izomernih spojeva
ilustracija
IZOMERIJA, primjeri nekih izomernih spojeva
ilustracija
IZOMERIJA, primjeri nekih izomernih spojeva
ilustracija
IZOMERIJA, primjeri nekih izomernih spojeva
ilustracija
IZOMERIJA, primjeri nekih izomernih spojeva

izomerija (grč. ἰσομερεία: jednakost).

1. U kemiji, postojanje dvaju ili više spojeva istog sastava (iste molekularne formule), a različitih svojstava, zbog različita rasporeda atoma u molekuli. Za takve se spojeve kaže da su izomerni, odn. jedan je spoj izomer drugomu. Izomerija je vrlo česta u organskoj kemiji, a u anorganskoj se susreće samo kod kompleksnih spojeva. Razlikuju se konstitucijska (stariji naziv: strukturna) izomerija, kod koje su atomi u izomerima međusobno spojeni na različit način, i stereoizomerija (prostorna izomerija), kod koje su atomi u izomerima međusobno spojeni na isti način, ali su različito smješteni u prostoru. Konstitucijski su izomeri npr. propanol, izopropanol i etil-metil-eter. Poseban je oblik konstitucijske izomerije tautomerija.

Stereoizomerija može biti konformacijska, u kojoj izomeri pri sobnoj temperaturi lako prelaze jedan u drugi i ne mogu se razdvojiti (→ konformacija), i konfiguracijska, u kojoj izomeri teško prelaze jedan u drugi pri normalnim uvjetima, pa se mogu razdvojiti. Konfiguracijsku izomeriju čine enantiomerija i dijastereoizomerija. U enantiomeriji, zbog postojanja jednog asimetričnog ugljikova atoma (središte kiralnosti), molekule dvaju izomera međusobno se razlikuju kao predmet i njegova zrcalna slika. Enantiomerna su npr. dva oblika mliječne kiseline, od kojih jedan zakreće ravninu polarizirane svjetlosti nadesno, a drugi nalijevo. U dijastereoizomeriji riječ je o onim stereoizomerima koji nisu enantiomerni, tj. koji se ne odnose kao zrcalne slike. Dijastereoizomerija je česta u spojevima s više kiralnih središta u molekuli, kao što su monosaharidi (npr. izomeri eritroza i treoza), ili se kao cis-trans izomerija pojavljuje u spojevima u kojima se ugljikovi atomi ne mogu slobodno okretati oko svoje veze, pa se njihovi supstituenti mogu naći na različitim stranama molekule s obzirom na ravninu dvostruke veze (npr. u 2-butenu) ili na ravninu prstena (npr. u diklorciklopentanu). Vrlo je zanimljiv inozitol (heksahidroksicikloheksan) sa svojih devet stereoizomera, od kojih dva tvore enantiomerni par, a ostalih sedam su dijastereoizomeri koji se razlikuju po položaju hidroksilnih skupina prema ravnini šesteročlanog prstena.

2. U nuklearnoj fizici, pojava da neke atomske jezgre, koje se ne razlikuju po broju protona i neutrona, nemaju jednaka stanja unutrašnje energije zbog različita spina.

Citiranje:

izomerija. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013 – 2024. Pristupljeno 21.2.2024. <https://www.enciklopedija.hr/clanak/izomerija>.