državni ili javni dugovi, sve obveze države (središnje državne vlasti i lokalnih jedinica) prema njezinim vjerovnicima koje nastaju zbog manjka proračunskih prihoda nad rashodima ili proračunskoga deficita (→ deficit), zbog izvanrednih obveza proisteklih npr. iz restrukturiranja gospodarstva, javnoga zajma i sl. Najčešći je oblik javnoga duga javni zajam (→ državni ili javni zajam). Ukupni javni ili državni dug sastoji se od domaćeg i vanjskoga javnog duga. Zaduživanje države može poprimiti različite oblike, od običnoga kredita do raznih vrsta obveznica i drugih vrijednosnih papira. Državne obveznice najčešći su oblik javnoga duga u državama koje imaju razvijena financiska tržišta, zato što se potraživanje od države na taj način može unovčiti. Država je u razvijenim zemljama najuredniji platiša svojih obveza, pa državne obveznice redovito nose najniže kamatnjake, a to pokazuje da tržište drži da su one i najpouzdanije (tj. da imaju najmanji rizik). Uzimanje običnih kredita kod središnje banke najčešći je oblik javnoga duga u zemljama s nerazvijenim financijskim tržištima. To je najopasniji oblik financiranja proračunskoga deficita, koji često završi poticanjem inflacije (→ inflacija). Zaduživanje države u inozemstvu može ići također izdavanjem državnih obveznica na međunarodnim financijskim tržištima (tzv. sovereign bonds) te uzimanjem kredita od javnih kreditora (međunarodne financijske organizacije i vlade) ili privatnih kreditora. Opasnost od dugoročnoga vanjskog zaduživanja države sastoji se u tome što država ne stvara devize (jer se njezina gospodarska aktivnost odvija uglavnom na domaćem tržištu za domaću valutu), pa se devize koje su zaradili drugi gospodarski sektori moraju alocirati u otplatu vanjakog javnog duga, što opet preko odnosa bruto investicija i bruto štednje u gospodarstvu utječe i na pogoršanje tekućega računa bilance plaćanja i tečaja nacionalne valute. Hrvatski unutrašnji javni dug kretao se od 6,6 mlrd. DEM ili oko 4,2 mlrd. USD potkraj 1991. do 4,1 mlrd. DEM ili oko 2,3 mlrd. USD potkraj 1997. Vanjski je javni dug iznosio 2,9 mlrd. USD 1997. godine, u koji je 1996., završetkom pregovora s Pariškim i Londonskim klubom, Republici Hrvatskoj uključeno 28,5% nealociranoga vanj. duga bivše Jugoslavije.
