struka(e): medicina

jersinioza, crijevna zaraza, zoonoza uzrokovana gram-negativnim, štapićastim ili jajolikim bakterijama Yersinia enterocolitica i Yersinia pseudotuberculosis. Identificirao ih je švicarski bakteriolog A. Yersin. Prirodni im je domaćin svinja, no nalaze se i u drugih divljih i domaćih životinja. Epidemije jersinioze obično su povezane s konzumiranjem sirovog mlijeka, zagađena pasteriziranog mlijeka, sirove svinjetine ili hrane koja je zagađena zaraženom vodom. Moguća je zaraza i pri izravnom ili neizravnome dodiru s bolesnikom ili bolesnom domaćom životinjom. Kronično kliconoštvo u ljudi nije opisano. Bolest se pojavljuje u svim dobnim skupinama, no najčešća je u dobi od 1. do 4. godine. Očituje se na dva načina: upalom tankog ili debeloga crijeva, s proljevom i bolovima u trbuhu, ili upalom završnoga dijela tankoga crijeva i upalom limfnih čvorova u trbuhu, pa se tada teško razlikuje od upale crvuljka (→ apendicitis). Jersinije mogu uzrokovati negnojne komplikacije poput reaktivnog artritisa i nodoznog eritema. Liječenje je simptomatsko; antibiotici se primjenjuju samo u teškim oblicima bolesti i u imunodeficijentnih bolesnika. Yersinia pestis (stari naziv Pasteurella pestis) uzrokuje kugu, koja se ne ubraja u jersiniozu.

Citiranje:

jersinioza. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013. – 2024. Pristupljeno 12.7.2024. <https://www.enciklopedija.hr/clanak/jersinioza>.