Juraj Podjebradski (češki Jiři z Poděbrad), češki kralj od 1458 (Poděbrady, 6. IV. 1420 – Prag, 22. III. 1471). Potekao iz husitski orijentirane češke feudalne obitelji. U borbama, koje su započele 1439. nakon smrti Habsburgovca kralja Albrechta II. (V.), mladi se Juraj politički sve više isticao i s 24 godine postao vođom utrakvista. Sa svojim pristašama osvojio je 1448. Prag, 1452. postao gubernator zemlje, a 1453. regent malodobnog Albrechtova sina Ladislava V. Postuma, kojemu je pomogao da zadobije češko prijestolje. Kad je ovaj umro, izabrali su češki staleži 1458. Jurja za kralja. Prije krunidbe obvezao se potajno rimskoj kuriji na neke ustupke prema katolicima u Češkoj. Kao kralj ubrzo je uredio unutrašnje prilike u zemlji pa je Prag postao središte europske politike, a Češka najuglednija zemlja u sr. Europi. Tada se upleo u češke stvari papa Pio II., tvrdeći da Juraj nije ispunio obvezu danu prije krunidbe, da nije postao katolik niti je ukinuo tzv. Češki ili Praški kompaktat ugovoren s husitima za trajanja koncila u Baselu 1433. Spor se zaoštrio 1462. kada je Pio II. poništio kompaktat, a osobito kada je njegov nasljednik Pavao II. izopćio Jurja kao zaštitnika krivovjerstva (1464) i poveo protiv njega križarsku vojnu (1465), povjerivši vodstvo hrvatsko-ugarskome kralju Matiji Korvinu. Juraj se uspješno odupirao udruženim snagama Korvina i domaćih katolika, ali je umro ne dočekavši plodove svoje pobjede. Njegova je vladavina sjajno doba češke povijesti; s njim je nestalo i husitski orijentirano češko nacionalno kraljevstvo. Za nasljednika je predvidio Vladislava, sina poljskoga kralja Kazimira III. Velikoga, misleći da će na taj način stišati borbe u Češkoj.
