Jurković, Miljenko, hrvatski povjesničar umjetnosti (Zagreb, 26. VIII. 1958). Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu diplomirao je 1981. povijest umjetnosti i arheologiju i doktorirao 1990. tezom Romanička sakralna arhitektura na gornjojadranskim otocima te radio od 1983. do umirovljenja 2024 (kao redoviti profesor od 2002), potom je izabran u zvanje profesor emeritus. Bio je dekan 2004–09. Predavao je i na više europskih sveučilišta (Pariz, Udine, Poitiers, Amiens).
Proučava umjetnost kasne antike i ranoga kršćanstva te ranoga srednjeg vijeka u Dalmaciji i Istri. Pisao je o predromaničkim crkvama šesterolisnoga tlocrta u Dalmaciji, u više navrata o pojavi i funkciji westwerka u hrvatskoj predromaničkoj arhitekturi, o crkvi sv. Spasa na vrelu Cetine, predromaničkoj skulpturi Pelješca i južne Dalmacije, ciboriju biskupa Mauricija s kraja VIII. st. iz katedrale u Novigradu, o djelima Splitske klesarske radionice kasnoga VIII. st. Osnovao je 1993. i vodio Međunarodni istraživački centar za kasnu antiku i srednji vijek pri Sveučilištu u Zagrebu u Motovunu, specijaliziran za proučavanje kulturnih odnosa Istre, Kvarnera i Dalmacije s Venecijom, Furlanijom i Julijskom krajinom. Urednik je časopisa Hortus artium medievalium (od 1995) i niza Dissertationes et monographiae (od 2001), suuredio je više zbornika (Starohrvatska spomenička baština, 1996; Munuscula in honorem Željko Rapanić, 2012; Scripta in honorem Igor Fisković, 2015).
Autor je i koautor više izložaba npr. Od Nina do Knina: iz hrvatske spomeničke baštine od IX. do XI. stoljeća (Zagreb 1992), Hrvati i Karolinzi (Split 2000., Brescia 2001; Nagrada »Josip Juraj Strossmayer« za katalog izložbe, 2001), uz koju je objavio knjigu Arhitektura, skulptura i epigrafika karolinškog doba u Hrvatskoj (2001., koautori Vedrana Delonga i Nikola Jakšić), L’Europe des Anjou: aventure des princes angevins du XIIIe au XVe siècle (Fontevraud 2001), Hrvatska renesansa (Ecouen i Zagreb 2004), Renesansa u Francuskoj (Zagreb 2005) te Canossa – Erschütterung der Welt: Geschichte, Kunst und Kultur am Aufgang der Romanik (Paderborn 2006). Vodio je više istraživačkih projekata (samostanski kompleks Vele Gospe kraj Bala, srednjovjekovno naselje Guran kraj Vodnjana, lokalitet Kaštelina na Rabu, benediktinski samostan i crkva sv. Petra u Osoru). Dopisni je član društva Société nationale des Antiquaires de France te od 2018. Katalonske akademije znanosti i umjetnosti.
